Hrvatska u vrhu po školarinama

 Školarinu plaća svaki četvrti student preddiplomskih studija i svaki peti polaznik diplomskih studija (Arhiva)
Školarinu plaća svaki četvrti student preddiplomskih studija i svaki peti polaznik diplomskih studija (Arhiva)

Školarine koje studenti plaćaju u Hrvatskoj među najvišima su u Europskoj uniji i šire, pokazalo je to nedavno istraživanje o studentskim troškovima Eurydice, koja je našu zemlju svrstala na osmo mjesto među 32 zemlje po visini ovih participacija.

U našoj državi samo studentima prvih godina preddiplomskih i diplomskih studija troškove u cijelosti pokriva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Na drugoj godini broj studenata koji su obavezni sudjelovati u plaćanju studija rapidno raste. Školarinu plaća svaki četvrti student preddiplomskih studija i svaki peti polaznik diplomskih studija. Visina školarine u Hrvatskoj kreće se od 5.000 do 10.000 kuna, ispada da studenti za nju moraju izdvojiti od dvije do tri prosječne plaće svojih roditelja.

Problem našim studentima predstavlja i to što ih je vrlo malo u sustavu stipendiranja, koji je pak vrlo razvijen u ostatku Europe. Tako na Cipru, Malti i u Danskoj svi studenti primaju stipendiju, a većina je stipendirana u Švedskoj, Norveškoj i Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj, pak, a podaci se odnose na državne stipendije, samo 4,5 posto redovnih studenata prima ove potpore.

Državne stipendije su toliko simbolične da se njima teško mogu pokriti troškovi studija, variraju od 500 do 1.000 kuna, deseterostruko manje nego što koštaju školarine! U istraživanju se također navodi da roditelji studenata nemaju mogućnost nikakvih poreznih olakšica, kao ni dobivanja povoljnijih zajmova, što je pak uobičajeno u većini europskih zemalja.
 
U Hrvatskoj svaki student plaća troškove upisa, koji u prosjeku iznose 250 kuna, 30-ak eura, a većina i školarine. Ove je godine hrvatska Vlada donijela odluku da će pravo na besplatni studij imati studenti koji prvi put upisuju prvu godinu, a u sljedećim godinama to pravo mogu zadržati samo ako u prethodnoj godini uspiju sakupiti minimalno 55 od 60 ECTS bodova.
 
Upravo je prošlogodišnje istraživanje Eurostudent pokazao da školarina nije jedina stavka jer je prosječnom studentu u Hrvatskoj potrebno čak 15.755 kuna po semestru da bi pokrio osnovne troškove života i studija. Time ispada da visoko obrazovanje studenta i njegovu obitelj košta mjesečno 3.151 kunu za deset mjeseci, koliko traje akademska godina. (Piše Maša JERIN)


U Puli još godina predaha

Na pulskom sveučilištu tri su iznosa školarine - 5.500 kuna za humanističke znanosti, 7.370 za biotehničke znanosti i 9.240 kuna za umjetničko područje. Puni iznos plaćaju oni studenti koji ostvare manje od 42 ECTS boda.

Od sljedeće akademske godine, prema novoj odluci Sveučilišta, novčano će se sankcionirati mnogo veći broj studenata. Participirat će u troškovima studija i svi oni studenti koji u ovoj akademskoj godini budu imali između 42 i 55 ECTS bodova te će biti dužni platiti školarinu od 3.650 kuna.


VIŠE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter