Nogometno prvenstvo i cetiri neradna dana - od Dana antifašizma 22. lipnja preko vikenda do takoder neradnog Dana državnosti 25. lipnja - itekakav su razlog za veselje zaposlenim Hrvatima.
Kao i prijašnjih godina, nemaju se, medutim, cemu veseliti poslodavci, jer ce u lipnju, zajedno s Tijelovom, koje je bilo 7. lipnja, izgubiti tri radna dana i, procjene su, 3,3 milijarde kuna. S druge strane, gospodarski ce gubitak u industriji barem djelomicno pokriti turisticka zarada od produženog vikenda, makar, sudeci po najavama turistickih djelatnika na Jadranu, ne ocekuju baš ružicaste rezultate.
- Vlada ponovno mora razmotriti smanjenje broja lipanjskih blagdana i praznika opcenito! Hrvatskoj ovoliko neradnih dana ne treba, odnosno naša ekonomija ih si ne može priuštiti pa bismo neke praznike trebali obilježavati radno", istice predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Miloloža. Hrvatska se, kaže, s 14 neradnih blagdana i praznika nalazi medu "najneradnickijim" državama u Europi, a gospodarstvo nam tone.
Sudeci po broju blagdana i praznika u svijetu, veci broj neradnih dana ne cini ekonomiju slabijom, dapace, najveci su "neradnici" u svijetu - najjace ekonomije!
Kinezi imaju cak 17 praznika/blagdana, a 1999. su uz tri najvažnija - Kinesku novu godinu, Medunarodni praznik rada i Nacionalni dan uveli korištenje tzv. zlatnih tjedana, sedmodnevnih praznika uz svaki od tih važnih im datuma. Buduci da prije ili poslije tih praznika moraju odraditi po cetiri dana, znaci da uz 17 neradnih dana dobivaju još devet.
Indija, cije gospodarstvo polako preuzima primat u svijetu, ne radi cak 18 dana, Japancima je neradno pak 15 dana, plus slobodan ponedjeljak ukoliko neki od petnaest praznika ili blagdana pada u nedjelju, dok se u neradni dan pretvara i radni, koji pada izmedu dva blagdana ili praznika. Izmedu ostalih, u Japanu ne rade na dan zelenila, na proljetni ekvinocij, na dan punoljetnih osoba, dan djece i tako redom.
S druge strane, Rumunji imaju tek pet neradnih dana zbog blagdana i praznika, ali ne i jaku ekonomiju, poput ostalih navedenih primjera.
U veljaci ove godine iz Vlade je neslužbeno najavljeno da ce se, nakon što odradimo još ovaj neradnicki lipanj, pokrenuti javna rasprava o tome da se Tijelovo, Dan antifašizma i Dan državnosti pretvore u radne dane. Komentirajuci te najave, ministar Slavko Linic kazao je tada da bi takav potez sigurno imao znacajan ekonomski efekt jer bismo za istu, ili možda i nižu cijenu rada, imali više radnih sati, što bi znacilo i vecu produktivnost. Sindikalci su isticali da nacelno na to pristaju, no samo ukoliko se javnosti argumentirano objasni kako to može dugorocno pomoci gradanima i Hrvatskoj. (B. MRVOŠ PAVIC/Novi list)
VIŠE U TISKANOM IZADNJU.