Potpisivanje pristupnog ugovora velik je i znacajan korak Hrvatske ka punopravnom clanstvu u EU. Iako se radi o povijesnom dogadaju, pred hrvatskom je vlašcu još ravno 569 dana posla na pripremi zemlje i za službeni ulazak u Uniju 1. srpnja 2013. godine.
Na novoj je Vladi da Hrvate uvjeri da je clanstvo u EU poticaj za daljnji politicki i ekonomski razvoj zemlje jer postajemo dio najvecega svjetskog gospodarstva. Gradanima treba reci da Hrvatsku u EU-u ocekuje bolja poslovna klima, da može ocekivati veca strana ulaganja što bi trebala donijeti i nova radna mjesta.
Zemlja se može nadati novcu iz europskih fondova što bi trebalo pomoci ravnomjernom razvoju regija, modernizaciji poljoprivredi i ribarstva, ocuvanju okoliša, razvoju infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju. Konacno, clanstvo bi trebalo donijeti i visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise.
Naravno, ulazak Hrvatske u zajednicu europskih naroda još na referendumu moraju potvrditi biraci, koji ce na vlastitoj koži morati osjetiti što to u stvari znaci biti gradanima Europske unije.
Nema carine
Ulaskom u EU ukidaju se carinske kontrole prema Sloveniji i Madarskoj, što znaci da nema ni straha od carinjenja robe kupljene preko granice. Druga strana te medalje je ukidanje prava na povrat PDV-a prilikom kupovine u, primjerice, Sloveniji ili Italiji. Dosad su hrvatski gradani, kupujuci u talijanskim trgovinama, racunali na povrat placene IVA-e ako im je racun prelazio odredenu svotu, no ulaskom u EU ta povlastica nestaje.
Jeftiniji proizvodi
Nakon pristupanja EU-u hrvatski ce gradani moci kupiti kvalitetnije proizvode iz bilo koje države clanice Unije i to po znatno nižim cijenama nego danas, tvrdi brošura Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Finski mobilni telefon, objašnjavaju, može biti isporucen u Hrvatsku bez obracuna carine i primjene bilo kakve carinske kontrole. U isto vrijeme, primjerice, carina na uvezeni televizor iz Južne Koreje kao trece zemlje (ne-clanice EU-a) placa se po njegovom prvom ulasku u EU, a nakon toga više nema dodatnih carina ili dodatnih provjera unutar Unije.
Nulta stopa PDV-a
Kako je vec puno puta istaknuto, nulta stopa PDV-a nije u skladu s europskom regulativom, pa najkasnije danom ulaska u EU Hrvatska mora uvesti PDV na kruh, mlijeko, knjige, znanstvene casopise, lijekove i medicinske implantate. No, osim najmanje stope od pet posto, druge stope EU ne propisuje, pa Vlada može, primjerice, kao svojevrsnu kompenzaciju, uvesti stopu PDV-a manju od 23 posto na druge proizvode, poput mesa i slicno.
Cijene roaminga
Od 2014. godine mobilni operateri smjet ce pozive unutar EU-a (pozive u drugu clanicu, tzv. roaming) naplacivati najviše 0,24 eura bez PDV-a. Kada bi se na tu cijenu uracunao hrvatski PDV, pozivi bi stajali 0,29 eura, odnosno nešto više od dvije kune. Hrvatski potrošaci trenutno placaju znatno više cijene za roaming - iznos po minuti može se kretati od sedam pa i više od 12 kuna, ovisno u kojoj se zemlji Europske unije nalaze.
Zaštita potrošaca
Bruxelles je dosad izglasao niz odredbi koje jamce vecu zaštitu prava potrošaca. Primjerice, Europski je parlament prihvatio uredbu prema kojoj od 2012. godine svi koji putuju na brodovima s više od 12 putnika, trajektima ili kruzerima imaju pravo na odštetu u slucaju da brodarska kompanija otkaže putovanje ili isplovljavanje kasni više od 90 minuta. Prijevoznici ce moci izbjeci tu obvezu jedino ako brod kasni zbog loših vremenskih prilika ili nekih drugih okolnosti koje su izvan kontrole brodara. U slucaju da putnici ostanu "zarobljeni" u luci, mogu tražiti da im brodarska kompanija plati tri nocenja u hotelu po cijeni od najviše 80 eura na noc.
Otpadne vode, pitka voda, kvaliteta zraka
Do kraja 2023. godine Hrvatska ce izgraditi sustav odvodnje i procišcavanja otpadnih voda koji je u skladu s europskim pravilima. Pet godina ranije trebala bi nadograditi sustav javne vodoopskrbe kako bi potrošaci imali kvalitetniju vodu namijenjenu za pice, ali je moguce da ce zatražiti dodatne tri godine za prilagodbu. Puna primjena europskih direktiva o kakvoci zraka (dopuštenoj kolicini odredenih onecišcujucih tvari u zraku) u Zagrebu, Rijeci, Sisku i Kutini pocinje 2018. godine.
Sloboda kretanja radnika
Svaka zemlja clanica ima pravo uvesti prijelazno razdoblje za hrvatske državljane tijekom kojeg se oni nece tretirati kao radnici iz EU-a, nego iz tzv. trecih zemalja (odnosno, kao sada), a to može trajati najkrace dvije i najduže sedam godina. Dosad su Italija i Austrija u neslužbenim kontaktima najavile uvodenje takvog ogranicenja. Hrvatska burza rada postat ce dio Euresa, najvece svjetske burze rada koja u ovom trenutku nudi 1,2 milijuna oglasa za razne poslove.
Prodaja poljoprivrednog zemljišta
Najviše sedam godina od pristupanja Uniji zabranjena je prodaja poljoprivrednog zemljišta državljanima EU-a. O tom ce se ogranicenju ponovno raspravljati vec tri godine nakon ulaska u EU, tocnije 2016., ali Vijece EU-a ce o tome donositi odluku jednoglasno. Drugim rijecima, za ukidanje zabrane potreban ce biti i glas Hrvatske jer ce njezin predstavnik tada sjediti u Vijecu.
Osobne isprave
Postupno ce se mijenjati registarske oznake na vozilima. Nove registracije dobit ce, vjerojatno, i znak EU-a (žute zvjezdice na plavoj podlozi). Do 2013. bit ce uvedena vozacka dozvola u karticnom obliku, ali je rok za povlacenje starih vozackih dozvola tek 2033. godina. Putovnice ostaju iste, dok se osobne iskaznice zasad nece mijenjati, mada ce s vremenom, radi razvoja elektronickog poslovanja, biti zamijenjene elektronickim osobnim iskaznicama.
Institucije
Hrvatski gradani birat ce 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Vlada ce odrediti jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Hrvatska dobiva jednog suca u Europskom sudu pravde te Opcem i Revizorskom sudu. U Vijecu EU-a imamo sedam glasova.