Hrvatska u depresiji, BDP nastavlja padati

Ilustracija (M. ANGELINI/arhiva)
Ilustracija (M. ANGELINI/arhiva)

Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 0,6 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu, po kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu ove godine pao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je osmo tromjesečje za redom kako gospodarstvo slabi.

To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP skliznuo za 0,7 posto, ali veći nego što se očekivalo.

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u petak u Vilniusu da ne može biti zadovoljan danas objavljenim izvješćem Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a od 0,6 posto, ali je izrazio vjerovanje da će rasta biti sljedeće godine.

"Mi smo razočarani, situacija je teška, ali tome ima kraja", rekao je Milanović u izjavi hrvatskim novinarima po završetku summita Europske unije i Istočnog partnerstva. "Rasta još nema, bit će ga sljedeće godine, ali ni to neće biti nikakve velike stope rasta kakve smo navikli gledati prije deset godina, zato što toga više nigdje nema", rekao je premijer.

Dodao je da se "mora pripremiti teren da, kada krene svima skupa, da svima bude bolje, a tu smo ovisni na neki način o regiji. Ali zemlju mijenjamo, regulatorni okvir mijenjamo i uvjete za poslovanje činimo boljima", kazao je Milanović.

Sedam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem tromjesečju oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Po rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju ove godine ostvaren je izvozom turističkih usluga, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren izvozom roba, izvijestio je DZS.

Po proizvodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti prerađivačke industrije. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter