Izvješće pod nazivom "Poslovanje, korupcija i kriminal na zapadnom Balkanu: Utjecaj podmićivanja i drugih oblika kriminala na privatno poduzetnišvo" temelji se na razgovorima s više od 12.700 tvrtki i pokazuje da je korupcija treća najveća zapreka poslovanju u regiji.
Podmićivanje u regiji u prosjeku iznosi 10,2 posto, što znači da je otprilike svaka deseta tvrtka u pet sektora obuhvaćenih istraživanjem (proizvodnja, građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i transport), koja je imala kontakte s državnim službenicima u 12 mjeseci prije ispitivanja dala mito.
Taj postotak najviši je u Srbiji i iznosi 17 posto, a slijedi Albanija s 15,7 posto. Hrvatska je na trećem mjestu s 10,7 posto, a odmah nakon nje je Bosna i Hercegovina s 10,4 posto.
Na podmićivanje u Makedoniji prisiljeno je bilo šest posto tvrtki, a najmanje problema imale su tvrtke na Kosovu i u Crnoj Gori - 3,2 posto.
Ispitivanje je pokazalo da su tvrtke u regiji u prosjeku platile 7,1 mita državnim službenicima godišnje.
U Hrvatskoj su tvrtke platile u prosjeku gotovo devet mita godišnje, u Albaniji i Crnoj Gori 4,6, a na Kosovu 7,7.
Korupcija je najraširenija u građevinskom sektoru (12,2 posto), a slijede veleprodaja i maloprodaja (10,3 posto) te transport i skladištenje (9,9 posto), dok su podaci za proizvodnju, opskrbu strujom, plinom i vodom i ugostiteljstvo nešto manji (9,2 odnosno 9 posto).
U Hrvatskoj najviše korupcije ima u trgovini, a slijede građevinarstvo i proizvodnja.
Mito se najčešće daje u obliku gotovine, više od trećine, a u ostalim slučajevima kao plaćena hrana ili piće ili neka druga roba. U deset posto slučajeva korupcija je bila u obliku razmjene usluga.
Prosječni iznos mita u regiji je 881 euro. Najviši je na Kosovu gdje u prosjeku iznosi 1.787 eura, dok je prosjek u Hrvatskoj 395 eura, a u BiH 327 eura. Prosječno mito u Srbiji iznosi 935 eura, u Albaniji 904, u Crnoj Gori 830, a Makedoniji 689 eura.
Podmićivanje se najčešće koristi radi ubrzanja procedura, boljeg tretmana i finalizacije postupka, a često i kako bi se osigurala naklonost službenika za buduću suradnju.
Izvješće otkriva da se mito češće iznuđuje od malih tvrtki nego od velikih i da su više izložene tvrtke s mještovitim domaćim i stranim kapitalom nego one u čijem su isključivom vlasništvu stranci.
Kad je riječ o primateljima, to su najčešće predstavnici lokalnih i regionalih vlasti, zatim službenici poreznih i carinskih službi te službenici tvrtki za pružanje komunalnih usluga. Često se podmićuje i službenike policije, inspektorata, katastarskih ureda te zdravstva. (Hina)