Nije iznenadujuce da je agencija Moody's blago pogoršala kreditni status Hrvatske. Dosad je Hrvatsku gledala malo optimisticnije od ostalih kreditnih agencija, a jucer se samo s njima poravnala. Novost je, medutim, Moody'sova procjena zbog cega se Hrvatskoj iducih godina smanjuju izgledi za vracanje kredita.
Na prvo mjesto agencija je istaknula procjenu da su izgledi za gospodarski rast Hrvatske u iducim godinama mali, i to zato što nema prikladan model ekonomskog razvoja.
Gospodarski rast, kaže, temeljio se na poticanju gradevinarstva i osobne potrošnje, koji su financirani vanjskim kreditima. Zanemarena je izvozna proizvodnja. Krediti presušuju, a izvozni sektor je sve slabiji. Dolazi novi val recesije i pitanje je tko ce dugorocno vracati hrvatske dugove.
Kreditne agencije, kad je Eurozonu zahvatila dužnicka kriza, najviše je zanimalo što rade vlade država i kako upravljaju javnim financijama. Ako su vlade bile spremne na kresanje proracuna, smanjivanje manjka i zaduživanja, mogle su zadržati ili poboljšati kreditni rejting. Sada je kreditne agencije više ne zanima rigorozna štednja nego pitanje kako ce države osigurati ekonomski rast.
Dužnici moraju osnažiti svoje gospodarstvo, ako vjerovnici žele vratiti svoje zajmove. Politika rigorozne štednje u Grckoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj i drugim clanicama Eurozone, koju diktira Njemacka gubi tlo pod nogama. Ta je politika u Grckoj potaknula nezapamcenu ekonomsku recesiju, a istim putem klize Portugal, Španjolska i druge prezadužene države. Francuska je glavni protivnik takve politike, a njezin novi predsjednik traži poticaje za gospodarski rast.
Nijemci su uvjereni da kresanje troškova može povecati produktivnost gospodarstvima država na obodu Eurozone jer je ta politika proteklih godina njemacko gospodarstvo ucinila jednim od najkonkurentnijih u svijetu. Medutim bila je uspješna jer se provodila prije krize, dok je trajao gospodarski zamah. Sada, kad gospodarstvo posrce, smanjivanje javne i osobne potrošnje dodatno ubrzava ekonomski pad i izaziva depresiju. To je pouka i za Hrvatsku.
Kreditne agencije, ali i gradane u prezaduženim zemljama, najviše zanima kako ce vlade potaknuti ekonomski napredak. Jasno je da se hrvatske vlade više ne mogu baviti samo državnim proracunom, a središnja banka više ne može djelovati samo kao najveca mjenjacnica deviza i samo kao cuvarica tecaja kune - kako to u Hrvatskoj funkcionira 18 godina.
Vlada i HNB trebaju se staviti u službu hrvatskog gospodarstva, jer se pogrešan ekonomski model razvoja može promijeniti s vrha, u njihovoj suradnji. Po svemu sudeci, Vlada to shvaca, barem deklarativno - to više što njezina investicijskog ciklusa, o kojem govori Radimir Cacic, nece biti tako brzo. Središnja banka, pak, svoje naocale kao da ne želi mijenjati. (B. PODGORNIK/Novi list)