Hrvatska je došla u paradoksalnu situaciju: država je sve zaduženija, ali sve lakše dobiva nove kredite. Iako je hrvatski javni dug prešao 220 milijardi kuna, kamate na zaduživanje države iz mjeseca u mjesec padaju, kao da je kriza prestala. Kad bi Hrvatska danas htjela uzeti kredit na deset godina, morala bi platiti kamate između 4,5 do 5,5 posto, ovisno o tome želi li se zadužiti u eurima ili u dolarima – prema jučerašnjim podacima iz dnevnih izvješća Zabe, PBZ-a, kao i travanjskim procjenama Europske središnje banke (ESB).
Tako povoljne kamate na vanjski dug Hrvatska nije plaćala ni u najbolja vremena prije krize. Većina kredita u obveznicama, koje država trenutačno otplaćuje, bivši ministri financija Ivan Šuker i Martina Dalić podizali su uz kamate od 6,25 do 6,75 posto. Stoga, nema sumnje da će ministar Slavko Linić iskoristiti priliku da podigne novi kredit od oko 1,5 milijardi eura, što bi se trebalo dogoditi potkraj svibnja ili početkom lipnja, prema jučerašnjoj procjeni analitičara RBA-e.
Prema jučerašnjem stanju na tržištu obveznica, Hrvatska bi danas za novi kredit u eurima morala platiti kamate koje su 2,8 postotna boda više od onih na referentne njemačke državne obveznice, a koje trenutačno iznose 1,5 posto. To znači da Vlada može dobiti kredit uz četiri do pet posto kamata.
Do pojeftinjenja kredita nije došlo zbog bolje gospodarske politike Vlade. Slična pojava zahvatila je sve članice EU-a, pa i najzaduženije. Dugovi europskih država, prema podacima MMF-a, najveći su u posljednjih 200 godina, ali kamate su im pale na rekordno niske razine. To se ovog proljeća dogodilo i talijanskoj, portugalskoj te španjolskoj vladi. Madrid plaća kamate od tri posto, što je rekord nezabilježen od 1993. godine, prema Bloombergu. Grčkoj su kamate prije godinu-dvije skočile iznad 30 posto, a u travnju se zadužila uz samo šest posto.
Hrvatska je početkom prošle jeseni postigla neslavni rekord. Bila je članica EU-a koja se najskuplje zaduživala, jer su joj kamate skočile iznad šest posto. U travnju, međutim, najvišu cijenu duga plaćale su Mađarska i Rumunjska, a Hrvatska se spustila na treće mjesto, s kamatama od oko 4,5 posto, prema procjeni ESB-a. Hrvatska bi se vjerojatno još jeftinije zaduživala da ima manji javni dug i da nema ukrajinske krize, koja podiže kamate gotovo svim tranzicijskim državama, kažu analitičari.
Većina promatrača slaže se da pad cijene zaduživanja država u Europi nije rezultat naglog oporavka gospodarstva, nego najave guvernera ESB-a Marija Draghija da je spreman početi tzv. tiskanje novca da bi potaknuo ekonomski rast. Uz najavu monetarnog labavljenja, padu kamata pridonosi i niska inflacija, koja se početkom godine u eurozoni spustila na oko 0,7 posto, a u Portugalu, Grčkoj i Španjolskoj prešla je u deflaciju. Usto, mnogi u Europi imaju puno kapitala, a ulaganje u državne obveznice čini im se sigurnijim od ulaganja u proizvodnju. Poduzeća mogu propasti, ali države ne mogu.
No, analitičari Businessweeka i mnogi američki komentatori kažu da je pojeftinjenje zaduživanja privremena pojava. Kamate državama, kažu, opet će postupno porasti zbog politike američke središnje banke koja već mjesecima provodi monetarno stezanje, odnosno smanjuje tiskanje novca. (B. PODGORNIK)