Dragi predsjedniče,
Pretužna sam zbog sebe, eto danas sam dobila akontaciju plaće za listopad, i to od 1. do 10.listopada, ukupno 1.441. kunu, mojoj kćerki studentici u Zagreb poslala sam 1.300 kuna, mora platiti stan, gazda će mi plaću za listopad isplatiti za 15 dana, kako da preživim 15 dana sa 100 kuna, gotovo me sram da Vam to pišem, ali pretužna sam i očajna, s 29 godina radnog staža i VSS.
Sadržaj je to pisma koje je kolegica novinarka u očaju putem Facebooka uputila hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću s kojim se na ovoj društvenoj mreži dopisuje već godinama. Predsjednik joj je odgovorio odmah, rekavši da vjeruje da joj nije lako. Istaknuo je da svakodnevno prima pisma, poruke i mailove ljudi koji jedva spajaju kraj s krajem, no da su sredstva za jednokratnu pomoć u proračunu njegova ureda za ovu godinu već iscrpljena.
Smanjenje plaća i radnih prava, gubitak posla i svakodnevna prijetnja radnom knjižicom stvarnost je kojom danas živi najveći dio ljudi u Hrvatskoj.
Dr. Marinko Škare, redoviti profesor na pulskom Odjelu za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković", izrazio je bojazan za srednju klasu u Hrvatskoj, a njegova predviđanja za naredne godine nisu nimalo optimistična.
"Bojim se da ako se nastavi s ovakvom poreznom i ekonomskom politikom, srednju klasu čeka nesigurna budućnost. Umjesto da bude bolje za pet godina, uslijed posljedica ekonomske politike vođene zadnjih 20 godina u Hrvatskoj bit će bolje tek za 10 i više godina. A mislim da naši građani ne zaslužuju toliko čekati", kazao je Škare.
Podijelivši srednju klasu na donju srednju klasu, srednju i višu srednju klasu, ustvrdio je da je se ovaj društveni sloj nalazi pod velikim udarom aktualne porezne politike i politike štednje.
Glavninu srednje klase, čak 72 posto, u Hrvatskoj čini donja srednja klasa. Tu spadaju administrativni službenici, obrtnici, tzv. bijeli ovratnici zaposleni na tehničkim poslovima, niže razine menadžmenta. Zlatnu sredinu srednje klase čini 20 posto stanovništva s visokom stručnom spremom, poput menadžera, računovođa, sveučilišnih profesora, inženjera, građevinskih radnika, bankarskih službenika, advokata, zaposlenika u javnom sektoru. U višu srednju klasu, njih osam posto, spadaju direktori i rukovodioci na čelnim pozicijama u javnom i bankarskom sektoru, lokalnoj upravi i samoupravi te na razini države, arhitekti, zubari, advokati, inženjeri, farmakolozi, ekonomisti, urbani planeri.
No, s obzirom na to da se srednja klasa promatra i prema strukturi potrošnje, raspoloživom stambenom prostoru i raspoloživim trajnim dobrima poput automobila, hladnjaka, stroja za pranje rublja i posuđa, centralnog grijanja, televizora, ispada da srednju klasu u Hrvatskoj, dakle prema imovini i godišnjim prosječnim prihodima, čine čak dvije trećine kućanstava.
"No, to je iskrivljena slika jer ako se u obzir uzimaju prihodi i potrošnja kućanstava koji stoje iza imovine kojom raspolaže srednja klasa i njezin su jamac, onda na srednju klasu otpada oko 41 posto kućanstava", pojašnjava Škare.
To pak znači, veli on nadalje, da srednja klasa u Hrvatskoj raspolaže imovinom kojom inače raspolaže srednja klasa u ostalim zemljama svijeta. Međutim, za razliku od srednje klase diljem svijeta koja raspolaže prihodima proporcionalno imovini koju posjeduje, srednja klasa u Hrvatskoj ne raspolaže prihodima kojima može pokriti svoju imovinu jer je ta imovina ili naslijeđena iz bivšeg sustava ili stečena na dug - kreditima.
Srednja klasa u Hrvatskoj referira kao srednja klasa, ali ne živi životnim stilom istinske srednje klase kao što je to u drugim zemljama EU-a, ističe Škare. (Piše Vesna KAPELOTO)
CIJELI TEKST ČITAJTE U PRILOGU ZOOM TISKANOG IZDANJA GLASA ISTRE.