Zaduživanje Vlade u svijetu postaje sve teže jer je Hrvatska u prošlom tromjesecju došla na 16. mjesto rang-liste svjetskih država poredanih prema vjerojatnosti da nece moci vracati dugove. Na vrhu popisa zemalja s najrizicnijim državnim dionicama nalazi se Venezuela s 58,4 posto rizika od - narodski receno - bankrota. Odmah iza nje smjestila se Grcka s 53 posto, dok Hrvatska ima rizik od 20,5 posto, prema najnovijem izvješcu agencije CMA.
Banski dvori mogu se tješiti da se iznad naše zemlje smjestilo cak 10 europskih država, koje su za vracanje dugova još rizicnije od Hrvatske, a medu njima su uglavnom clanice Europske unije - Španjolska, Irska, Portugal, Madarska, Bugarska, Rumunjska i Letonija. CMA je to rangiranje napravio na temelju podataka sa svjetskih tržišta državnih obveznica, prateci rast cijene osiguranja državnog duga od neplacanja (CDS - credit default swap), što je kasnije izrazio u postotku vjerojatnosti da ce neka država prestati otplacivati.
Zašto se Hrvatska, zajedno s ostalim rubnim državama Europe, svrstala tako visoko na ljestvici opasnosti od bankrota državnih financija, nije teško zakljuciti. Rijec je o državama teško pogodenima ekonomskom krizom, kojima je javna potrošnja ostala ista ili je nastavila rasti. Nastavile su se zaduživati da bi pokrpale razliku izmedu padajuce proizvodnje i potrošnje. Tako se i hrvatska Vlada nedavno zadužila za još dvije milijarde eura.
Prema stupnju zaduženosti, Hrvatska je na kraju prošle godine zauzela sedmo mjesto u Europi, kad je rijec o udjelu javnog duga u bruto domacem proizvodu (BDP) koji je iznosio 46 posto. Istodobno, zauzela je osmo mjesto prema ukupnom vanjskom dugu koji se popeo na 99 posto BDP-a, a koji obuhvaca javni i privatni sektor te gradane.
Cinici ce reci da smo još daleko od Irske, europskog rekordera u vanjskom dugu, koji je deset puta veci od njezinog BDP-a, ili od Grcke ciji vanjski dug iznosi 167 posto njezina BDP-a, a javni dug 117 posto. Medutim, ne treba zaboraviti da se stvari mogu dosta brzo promijeniti, i to u dobrom, ili u lošem smjeru.
Primjerice, Grcka je još koncem prošle godine na medunarodnom financijskom tržištu kotirala slicno poput Hrvatske i ostalih prezaduženih europskih država, a onda se proljetos situacija stubokom promijenila, pa su grcke državne dionice proglašene bezvrijednim. Istodobno, prezaduženi Island je poceo popravljati svoj rejting na financijskom tržištu, jer je islandska vlada poduzela mjere koje investitorima obecavaju da ce se zemlja izvuci iz krize.
Hoce li se rejting Hrvatske pogoršati ili popraviti, to ovisi ponajprije o Vladi i njezinoj spremnosti da izvede reforme i smanji javnu potrošnju. U suprotnom, kad bi Vlada digla ruke od svega i pustila stvarima da slobodno teku, Hrvatska bi na rub financijskog sloma, poput Grcke, mogla doci najkasnije za nekoliko godina.