Hrvatska je na pragu ulaska u EU postigla uspjeh nezabilježen u gotovo dva desetljeća: prestala je trošiti više nego što zarađuje. Ministar financija Slavko Linić izjavio je tijekom saborske rasprave o rebalansu da je Vlada dovela državni proračun "gotovo do primarnog suficita". To znači da ovogodišnja redovna potrošnja iz državne blagajne - kad se odbiju troškovi za kamate za otplatu dugova - prvi put ne bi trebala biti veća od prihoda koji će se ubrati od poreza.
Još veće iznenađenje priredila je Hrvatska narodna banka koja je prije dva tjedna objavila da je cijela država prošlu godinu završila u plusu, prvi put otkako vodi takvu statistiku. Imala je suficit na tekućem računu platne bilance od 35,4 milijuna eura.
Istina, uvoz je i dalje znatno veći od izvoza, ali kad se uzmu u obzir zarade od turizma te drugi priljevi novca iz inozemstva, Hrvatska je lani izašla iz financijskog minusa. Široj javnosti bit će jasnije što se dogodilo ako zamislimo prosječnoga građanina koji je lani prvi put doživio da se na njegov tekući račun u banci slilo više novca nego što ga je potrošio za svoje potrebe.
Na prvi pogled, to bi trebalo značiti da Hrvatska izlazi iz krize. U krizu smo došli, prema raširenu mišljenju, upravo zbog modela razvoja koji se temeljio na prekomjernom zaduživanju. Stoga strani kreditori i banke već godinama od Hrvatske traže stezanje remena da bi mogla redovito otplaćivati dugove.
No, profesor međunarodne ekonomije Ljubo Jurčić takav razvoj događaja ne vidi kao znak oporavka, nego kao posljedicu i potvrdu krize.
- Još sam prije nekoliko godina rekao da će prvi učinak krize biti uravnoteženje naše bilance plaćanja, podsjeća Jurčić. Napominje da je do uravnoteženja došlo zbog smanjivanja uvoza te pada standarda hrvatskih građana, koji sve manje troše.
- Sada smo u dobroj situaciji što se tiče javnih financija. Ali dugoročno smo u lošoj situaciji, jer posljedica svega toga je pad proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
To pokazuje da se stezanjem remena i štednjom ne može izaći iz krize. Zbog toga će nam još više pasti proizvodnja, pa ćemo nakon nekog vremena morati opet rezati potrošnju. Sada je pitanje želimo li stabilne javne financije, ili poticanje potrošnje, gospodarskog rasta i zapošljavanja, upozorava Jurčić komentirajući financijsku ravnotežu u koju dolaze državni proračun i zemlja kao cjelina.
- Samo mrtav čovjek je u ravnoteži. On nema temperature, kaže profesor. (B. PODGORNIK/NL)