U porečkom hotelu Laguna Parentium otvoren je sinoć 6. Hrvatski dijabetološki kongres na kojem će još sutra i preksutra više od 250 vodećih specijalista iz Hrvatske i svijeta predstaviti najnovija saznanja iz područja dijabetologije. Glavna tema kongresa su kardiovaskularne studije u dijabetologiji, hipoglikemija i personalizirana medicina.
Riječ je o jednom od najznačajnijih medicinskih kongresa koji se ove godine održava u Hrvatskoj, u sklopu kojeg će se održati i tradicionalni simpozij, Dani dijabetologa, kojima je to 80. izdanje. Posebna pozornost na kongresu bit će posvećena prezentaciji ohrabrujućih rezultata u liječenju dijabetesa kroz primjenu individualnog pristupa oboljelima u čemu je Hrvatska postala vodeća zemlja u ovom dijelu Europe. Tako se upravo hrvatske smjernice za farmakološko liječenje šećerne bolesti tipa 2 danas koriste u susjednim zemljama koje nemaju nacionalne smjernice.
Izabrani predsjednik Međunarodne dijabetičke federacije, prof. Nam Cho, predstavit će najnovije epidemiološke podatke s posebnim osvrtom na tzv. gestacijski dijabetes, šećernu bolest koja se javlja u trudnoći i koja je vrlo često je podcijenjen problem.
Velik napredak
- Posljednjih nekoliko godina zabilježen je velik napredak u liječenju šećerne bolesti, ponajprije pojavom novih i učinkovitijih lijekova, koji uz manje nuspojava postižu bolje rezultate. Prvi puta u povijesti, na tržištu postoje lijekovi za liječenje šećerne bolesti koji, osim regulacije glukoze u plazmi, smanjuju kardiovaskularnu smrtnost. Najnoviji lijekovi za liječenje šećerne bolesti i moderna tehnologija značajno su doprinijeli kvaliteti života oboljelih, rekao je doc.dr.sc. Dario Rahelić, dr. med, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju Kliničke bolnice Dubrava, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma te tajnik Međunarodne dijabetičke federacije Europe, te predsjednik kongresa.
Pandemija
Uz vodeće hrvatske dijabetologe, porečki kongres okupio je vrhunske stručnjake iz Južne Koreje, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Ukrajine, Mađarske, Španjolske, Albanije, Makedonije, BiH, Italije i Njemačke. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije u svijetu 415 milijuna odraslih osoba ima šećernu bolest, a do 2040. ta bi brojka mogla narasti na čak 642 milijuna. Da je riječ o svojevrsnoj pandemiji potvrđuje i procjena da je samo prošle godine čak pet milijuna ljudi na svijetu umrlo od ove bolesti.
Hrvatska prati negativne svjetske trendove. Iako 260 tisuća odraslih u Hrvatskoj ima dijagnosticiranu šećernu bolest, procjenjuje se da je ukupan broj značajno veći i premašuje 400 tisuća. Iz godine u godinu približno jedan posto odraslih u Republici Hrvatskoj godišnje oboli od šećerne bolesti. (T. KOCIJANČIĆ)