Na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" održana je jučer zanimljiva tribina na temu "Predstavljanje integrirane poljoprivredne proizvodnje kao važne djelatnosti u službi podrške domaćem razvoju turizma i ekonomije". Tribinu su zajednički organizirali, uz FET, Tržnica d.o.o. Pula te Poljoprivredna zadruga Agroistra i Udruga Agropula. Kako je u samom uvodu naveo jedan od organizatora, Tomislav Capar, predsjednik udruge Agropula, tribina je organizirana da bi se mladim ljudima približila poljoprivreda, što je ona, od čega se može živjeti, a od čega ne.
Mladi nemaju interesa za poljoprivredu
Kako je rečeno, cilj je tribine građanima, potrošačima te nadasve mladim naraštajima objasniti važnost postojanja ozbiljne poljoprivredne proizvodnje, plasmana na zelene tržnice te opstanka poljoprivrednih gospodarstava kao važnih subjekata u razvoju gospodarstva.
- Ukoliko netko od vas bude imao želju uključiti se u neku poljoprivrednu proizvodnju, želimo vas podučiti kako to učiniti i na kojim adresama možete potražiti pomoć, naveo je Capar studentima priznajući ipak da se mladi vrlo rijetko odlučuju baviti poljoprivredom te će i njegovo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo zamrijeti kada on ode u mirovinu, iako ima tri sina.
Govorio im je i o razlikama između konvencionalne i integrirane proizvodnje te eko-proizvodnje za koju je ustvrdio da ona u Hrvatskoj, bez ozbiljnih potpora, ne može biti dostatna te se od nje ne može živjeti.
Kristina Afrić Rakitovac s Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" govorila je pak o hrvatskoj poljoprivredi danas ustvrdivši da je to dosta teško jer aktualnih podataka nema puno. Uz navode da poljoprivreda ima tri temeljne zadaće - prehraniti domaće stanovništvo, opskrbljivati industriju sirovinama poljoprivrednog podrijetla, dok je treća njena izvozna funkcija, navela je da Hrvatska, na žalost, ne zadovoljava niti jednu od te tri funkcije. Ipak, i mi imamo, kako je navela, jake i konkurentne prehrambene tvrtke prisjetivši okupljene na recentnu akviziciju Podravke koja je kupila slovensko Žito. No, problem je što većina tih tvrtki nema dovoljno domaće sirovine za proizvodnju finalnih proizvoda te se oni mahom uvoze.
Problemi poljoprivrede
Kako je istakla Afrić Rakotovac, u Hrvatskoj su nositelji poljoprivredne proizvodnje OPG-ovi koji drže 80 posto i prema podacima iz 2014. njih je bilo čak 192 tisuće. No, problem je što oko 70 posto njih ima površinu ispod tri hektara na kojima se teško može ostvariti profitabilna i konkurentska proizvodnja. Kao problem navela je i činjenicu da tek 1,4 posto poljoprivrednika koristi navodnjavanje, iako je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja vodom.
- Od 192 tisuće OPG-a tek deset posto nositelja mlađi su od 40 godina, dok jednu četvrtinu drže žene, navela je Afrić Rakitovac i zaključila da su osnovna ograničenja daljnjeg razvoja poljoprivrede upravo demografska obilježja poljoprivrednika (prosječan poljoprivrednik ima 60 godina), vlasnička struktura, nepostojanje poljoprivredne strategije, premala prosječna veličina posjeda te neuređeno tržište.
Predavanja, prekidana diskusijom, održali su i Aljoša Vitasović s FET-a, koji je govorio o simbiozi turizma i poljoprivrede, Smiljana Goreta Ban s Instituta za poljoprivredu i turizam koja je održala predavanje o komparativnoj analizi komercijalne i ekopoljoprivredne proizvodnje u Istri, Hrvatskoj i Europi. Miljenko Ernoić iz "Udruge hrvatskih tržnica" govorio je o tržnicama u Hrvatskoj, a Emilijano Zohil iz Zadruge "Agroistra" o zadrugarstvu.
Najavljeni, praktični dio tribine u kojoj su studenti trebali i posjetiti neke OPG-ove jučer je zbog lošeg vremena odgođen. (Borka PETROVIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)