Hrvatska drži da njezini proizvođači u Istri imaju puno pravo koristiti naziv teran kroz zaštićenu oznaku izvornosti i podržava u potpunosti delegirani akt Europske komisije u vezi s tim pitanjem, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
"Stajalište hrvatske Vlade, ministarstva poljoprivrede i hrvatskih proizvođača u Istri jest da oni imaju puno pravo koristiti naziv teran kroz zaštićenu oznaku izvornosti. Taj naziv nije nešto što hrvatski proizvođači koriste od danas, nego već dugi niz godina i prije osamostaljenja i Hrvatske i Slovenije tako da mi u potpunosti podržavamo delegirani akt Europske komisije kakav god on bio i u kojem god smjeru išao, a naravno da bismo voljeli da bude pozitivan za Hrvatsku", rekao je Tolušić nakon sastanka ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a.
Ministri su, među inim, razgovarali o iznimkama od pravila o zaštićenim oznakama izvornosti za vina. Europska komisija nedavno je potvrdila da je pripremila delegirani akt kojim bi se hrvatskim vinarima u Istri omogućilo da i dalje prodaju vino pod imenom teran, izazvavši nezadovoljstvo Slovenije koja je to ime zaštitila oznakom izvornosti.
Hrvatska se na to žalila ističući da Slovenija nije imala pravo zaštiti teran jer se u slovenskoj Istri proizvodi vino pod imenom teran iz sorte grožda refošk, a u hrvatskoj Istri iz sorte teran.
Komisija je nekoliko godina pokušavala pridobiti obje strane za kompromis, ali bez uspjeha. Stoga se na kraju odlučila na donošenja delegiranog akta, kojim bi se hrvatskim proizvođačima dopustilo korištenje toga naziva.
Slovenska strana je najavila da će problematizirati ovlasti Komisije u pogledu donošenja delegiranog akta, tvrdeći da Komisija ima pravo na to samo u slučaju manjih tehničkih preinaka, a ne u pitanjima poput zaštićenih oznaka izvornosti za vina.
Da bi Slovenija zaustavila usvajanje delegiranog akta, morala bi prikupiti kvalificiranu većinu u Vijeću EU-a, što znači da bi za to trebalo glasati 55 posto država članica, u kojima živi najmanje najmanje 65 posto ukupnog stanovništva Unije, a za što nema nikakvih izgleda.
Prema EK-u, hrvatski teran prodavao bi se pod oznakom izvornosti Hrvatska Istra, a ispod toga na etiketama manjim slovima pisalo bi teran.
Slovenija je prije ulaska Hrvatske u EU zaštitila oznakom izvornosti na razini Unije teran kao slovenski proizvod, što znači da nitko osim slovenskih proizvođača ne može prodavati vino pod tim imenom dok delegirani akt ne stupi na snagu.
Ministri su također razgovorali i o krizi u mliječnom sektoru, dok su ispred zgrade Vijeća EU-a prosvjedavali mljekari, zasipajući zgradu mlijekom u prahu.
"Mi smo nažalost prvi put spustili ispod 500 milijuna tona godišnje - procjena za prošlu godinu je da smo proizveli 490 milijuna tona mlijeka, što znači da i kod nas proizvodnja mlijeka pada, iako mliječni paket na razini EU-a daje rezultate", rekao je Tolušić.
"Hrvatska još uvijek u tome kaska, još nismo uveli obvezujuće ugovorne odnose između proizvođača i otkupljivača, još uvijek su nam slabe proizvođačke organizacije i to je ono što moramo ojačati", kaže Tolušić i dodaje da njegovo ministarstva na tome radi, da će uskoro donijeti pravilnike o kvaliteti mlijeka i još neke bitne stvari.
"Nadam se da će učinci tih mjera biti uskoro vidljivi i dovesti do povećanja proizvodnje, vjerujem već u prvom kvartalu ove godine", rekao je Tolušić, ističući da je padu proizvodnje pridonijela i bolest kvrgave kože koja je utjecala na mliječnost krava.
Ukidanje mliječnih kvota, ruski embargo na europske poljoprivredne proizvode kao odgovor na europske sankcije te pad potražnje u svijetu doveli su europske mljekare u tešku situaciju.
Vijeće EU-a stoga je 2012. godine donijelo mliječni paket kako bi se ojačao položaj proizvođača mliječnih proizvoda u mliječnom opskrbnom lancu i priprema sektora na više tržišno usmjerenu i održiviju budućnost.
Državama članicama omogućeno je uvođenje obveznih pisanih ugovora između poljoprivrednika i prerađivača u mliječnom sektoru, dok se poljoprivrednicima nudi mogućnost kolektivnog pregovaranja o uvjetima ugovora, uz određena ograničenja.
Paket sadržava i niz mjera za povećanje transparentnosti na tržištu. Mjere utvrđene u okviru mliječnog paketa primjenjivat će se do sredine 2020. (Hina)