Kad je u pitanju izdvajanje iz proračuna za obrazovanje Hrvatska se među 28 članica Europske unije nalazi u donjem dijelu tablice, a u slučaju javnog reda i sigurnosti te obrane u gornjem dijelu. Eurostat je ovih dana objavio podatke o tome koliko pojedine europske zemlje izdvajaju za obrazovanje, zdravstvo, sigurnost i obranu i to kao udjele u BDP-u i iz toga se da iščitati da su Hrvatskoj, u odnosu na druge članice, veći prioriteti represivni aparat i obrana, nego zdravstvo i obrazovanje. Podaci se temelje na BDP-u i proračunima članica iz 2015. godine.
Visoko mjesto
Tako Hrvatska za javni red i sigurnost izdvaja 2,5 posto BDP-a što je po udjelu svrstava na visoko peto mjesto, odnosno čak 23 članice EU-a imaju manji udio izdvajanja za te poslove od Hrvatske. Europski prosjek je 1,8 posto. Ispred Hrvatske su Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Poljska, dok primjerice po udjelu tih troškova u BDP-u za Hrvatskom zaostaju sve »stare« članice Unije.
No, s obzirom na to koliko je u odnosu na pojedine članice Unije slabašan hrvatski BDP, tako visoko mjesto znači da Hrvatska po glavi stanovnika na sigurnost i javni red izdvaja tek 231 euro po glavi stanovnika, dok Luksemburg koji odvaja tek jedan posto BDP-a, kao Danska, što je najmanje u EU-u, ipak na javni red i sigurnost troši gotovo 900 eura po stanovniku.
Kad je u pitanju obrazovanje Danska je, za razliku od javnog reda, na suprotnoj strani ljestvice, odnosno izdvaja udio od čak sedam posto BDP-a, što je 3.368 eura, dok Hrvatska odvaja 4,5 posto (prosjek je 4,9 posto) odnosno 494 eura po stanovniku i iza nje su samo Bugarska i Rumunjska. Kad je u pitanju obrana Hrvatska je 2015. godine bila nešto malo iza prosjeka EU-a koji je iznosio 1,4 posto, i ispred nje je po udjelu bila trećina europskih zemlja, a iza nije čak 18 zemalja. S obzirom na povećanje izdvajanja za obranu u posljednje dvije godine Hrvatske ja sigurno dosegnula ako ne i premašila EU prosjek. Najviše za obranu izdvaja Grčka, pa Velika Britanija, Estonija i Francuska. Najmanji udio je u Luksemburgu, Irskoj i Mađarskoj.
Privatni sektor
Hrvatska na zdravlje svojih građana izdvaja oko 6,5 posto BDP-a, što je opet ispod prosjeka EU od 7,2 posto, dok primjerice Danska na prvom mjestu na zdravstvo troši javni novac koji je jednak udjelu od gotovo devet posto u BDP-u.
– Iako ti podaci nisu u potpunosti usporedivi, jer se u pojedinim zemljama za razliku od Hrvatske jako puno novca izdvaja iz privatnog sektora, primjerice za obrazovanje, ili istraživanje i razvoj, oni pokazuju gdje su preferencije pojedine države. Kod nas država, a samim time i birači očito preferiraju izdvajanje u sigurnost i javni red i obranu, u odnosu na primjerice obrazovanje i znanost i istraživanje – kaže analitičar Željko Lovrinčević.
(J. MARIĆ)