Britanski novinar Quentin Letts za Daily Mail napisao je clanak u kojem ne krije svoje oduševljenje hrvatskom obalom na kojoj je ljetovao tri puta u zadnje cetiri godine.
"Cudan jezik, cudni ljudi, samoglasnici koji nedostaju, kao i nestali zubi - daju šarm ovoj zemlji. Cvrcci ovdje ne pjevaju, oni se deru. Sunce udara u glavu, a koza mekecuci iznenada otrci iz grmlja. Ispred nas, na kraju strmog uskog puta, sjaji se mala uvala u kojoj se nadamo da cemo naci kafic i šljuncanu plažu", piše Letts za Daily Mail.
Dalmatinska je obala poput španjolske u sedamdesetima, s puno neimenovanih sela s tek po nekoliko kuca.
"Uživam u razlicitosti Hrvatske. Ima romantike u njezinim starim seoskim kucama i u toj jednostavnosti. Paradoksalno je da bi njezina siromašnost mogla biti najveci adut turizma", piše Letts koji otkriva da je u zadnje cetiri godine tri puta ljetovao u Hrvatskoj boreci se s hrvatskim frazama.
Dva je puta bio u Istri, koju naziva šekspirovskom Ilirijom. Istra je talijanizirana, kaže, ali nedostaje joj latinskog šepurenja pa je znatno mirnija. Prošlo je ljeto proveo na krajnjem hrvatskom jugu, na poluotoku Pelješcu, gdje ga je posebno impresionirao Trstenik. "Hrvatska šarmira jer nije nimalo slicna užurbanoj, prenaseljenoj, globaliziranoj Europi. Nije nacickana modernizmom", piše Letts.
U Trsteniku, iako je bio usred sezone, nije bilo previše turista. Cijene u Hrvatskoj su znatno niže nego u Engleskoj, ali je i usluga sporija.
"Dalmacija ima gotovo djevicansku obalu koja se prostire kilometrima. Vecina kuca djeluje kao iz doba Napoleona, iako ima ružnih kuca u Orebicu, odakle se ide na trajekt za Korculu", opisuje Letts. "Iako je vecinu obale kontinentalne Europe uništio novac, potpuno je cudno što buldožeri i multinacionalni hotelijerski lanci još nisu uništili ovo prekrasno mjesto."
"Hrvatsku je spasilo politicko nasljede i komunisticka izolacija u dobra Tita, a zatim Domovinski rat protiv Srbije. Hoce li se to uskoro promijeniti? Nakon što su izborili nezavisnost, Hrvati bi se mogli ponovo predati, ovaj put Bruxellesu. Ovisno o rezultatima referenduma, Hrvatska bi mogla uci u EU 2013.
Cak i bez eura, lice Hrvatske se mijenja. Od 2008. svi gradani EU-a mogu kupiti nekretninu u Hrvatskoj prema istim pravima koja imaju Hrvati. Kako dolazi sve više inozemnih kupaca, tako se mijenja i arhitektonski stil.
Sve se uljepšava, ukrašava i gubi se njezin osebujan identitet. Isto se dogada i na podrucju agrikulture te mala imanja koja se bave vinogradarstvom nestaju u raljama velikih kompanija. Grade se velike crne autoceste koje sijeku krajolik. Morate osjetiti Hrvatsku prije nego što bude prekasno", porucuje Letts.