Hrvatska će se od zemlje koju muči "odljev mozgova" pretvoriti u državu koja će privlačiti useljavanje visokokvalificiranih stručnjaka iz drugih zemalja. Plan je to Ministarstva gospodarstva iznesen u Strategiji poticanja investicija za razdoblje do 2020. godine, koju Vlada tek treba usvojiti, a Ministarstvo ju je dostavilo samo dijelu socijalnih partnera.
Uvođenje mjera za ciljano privlačenje visokokvalificirane radne snage iz drugih zemalja trebalo bi poboljšati ljudske potencijale jer je dostupnost potrebne radne snage jedan od faktora koji privlači investicije.
Nije jasno kojim novcem i mjerama Ministarstvo gospodarstva Hrvatsku planira iz izvoznika pretvoriti u uvoznika mozgova, jer samo nekoliko stranica prije te najave žali se da sredstva koja se izdvajaju za znanost i tehnologiju ne prate povećanje broja zaposlenih u toj grani. Zaključuju da zbog toga mladim ljudima nije atraktivno zapošljavanje u toj grani u Hrvatskoj.
Prepoznaju oni i to da je "odljev mozgova" glavni problem u Hrvatskoj, kad su ljudski potencijali u pitanju, već 40 godina, što ima negativan utjecaj na domaće gospodarstvo i društvo u cjelini i ističu nužnost povratka što više vrhunskih znanstvenika.
Mjera je to koju je još odavno promicao bivši ministar znanosti Dragan Primorac, a zasad se, osim isticanja brojke od osamdesetak povratnika, ne vide drugi rezultati.
No, Ministarstvo gospodarstva puno je konkretnije u svojoj novoj verziji Zakona o strateškim investicijskim projektima, koji je također nedavno poslan socijalnim partnerima, od kojih se očitovanje traži do početka sljedećeg tjedna. Ne odustaje se u toj verziji puno od prvotnih zamisli oko povlaštenog statusa investicija kojima Vlada prikači oznaku strateške.
One će i dalje imati povlašten status kad je u pitanju izvlaštenje, pa čak i pomorskog i javnog vodnog dobra i šuma. Zakon koji Vladi daje diskrecijsko pravo da zaobiđe sva ostala pravila, osim onih koje donosi novi zakon, u nekim je stvarima djelomično uvažio kritike, dok u nekim odredbama budi nove dvojbe.
Tako je u novoj verziji zakona, već u drugom članku, jasno precizirano da se kao strateški projekti mogu prijaviti i odrediti projekti koji su u skladu s prostornoplanskim dokumentima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čega u prvoj verziji nije bilo.
Dan je i duži rok za procjenu je li potrebno provesti neki postupak prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Dosad je taj rok bio samo deset dana, a prema novoj verziji, rok je 15 dana s time da se može produžiti za još 15 dana.
No, zato su neki drugi rokovi skraćeni. U prvoj verziji zakona, koja je još na stranicama Ministarstva gospodarstva, pisalo je da će se lista strateških projekta koju Vlada treba potvrditi sastaviti 60 dana nakon stupanja zakona na snagu. Međutim, u novoj verziji tu bi listu Vlada trebala dobiti sedam dana nakon stupnja zakona na snagu, što je prilično nerealan rok da privatnici projekte pripreme i da se provjeri zadovoljavaju li oni uvjete iz zakona.
Takva brzina može upućivati samo na to da u Ministarstvu gospodarstva već imaju okvirno sastavljenu listu. (J. MARIĆ/NL)