Premijer Zoran Milanović rekao je da je zadovoljan današnjom saborskom raspravom o Vladinu godišnjem izvješću, a u zaključnom je obraćanju poručio dao bi volio da je oporba, osim kritika, iznijela i konkretne ideje kako izaći iz krize.
"S obzirom da sam najveći dio svog govora posvetio gospodarstvu i financijama, očekivao sam da to bude naglasak i u govorima predstavnika opozicije. Pozorno sam slušao, ali toga nije bilo. Nisam čuo ni jedan konkretan savjet što učiniti, samo što ne valja i što ne učiniti. Tako se ne može voditi unutarnja i vanjska politika", spočitnuo je premijer oporbi.
Kazao je, međutim, da mu je i rasprava onih koji ne podržavaju Vladu pomogla, jer je pojasnila stavove političkih grupacija u Saboru.
Ustvrdivši da je bivša vlada "dvije i pol godine stajala na mjestu", bivšu, HDZ-ovu vlast prozvao je za "neobjašnjive propuste" u financijama, te naglasio da se na tom planu, za razliku od zdravstva i obrazovanja, rezultati mogu vidjeti već nakon godine mandata, "ako postoji volja, karakter i čvrstoća".
Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će se mijenjati Ustav i da će se zastara ukinuti za sva teška ubojstva, a ne samo za politički motivirana, kako je ranije najavljivano. "Pravosuđu smo na svim razinama u punoj mjeri prepustili odgovornost koja mu pripada. Zato želimo izmijeniti Ustav i ukinuti zastaru za politička motivirana, odnosno za sva teška ubojstva, kao što to ima nekoliko europskih država koje nam služe kao uzor", rekao je premijer u Hrvatskom saboru gdje je po prvi put podnio izvješće o stanju u državi te o aktivnostima Vlade.
"Neka se pravosuđe suoči s tim zlodjelima, tko god bili počinitelji, tko god bile žrtve", rekao je Milanović. Pravosudni sustav pozvao je da se "dostojno nosi s odgovornošću", poručivši da samo tako može postati točkom najvišeg povjerenja svih hrvatskih građana. Ponovio je da pokušaj vremenskog ograničavanja u zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, tzv. lex. Perković, nije bio motiviran zaštitom počinitelja zločina. "Naš jedini motiv bio je da zaštitimo branitelje od mogućih kaznenih postupaka u nekoj od zemalja EU", rekao je premijer precizirajući kako misli na postupke za kazneno djelo ratnog zločina za koje postoji univerzalna jurisdikcija.
Naglasio je da hrvatsko pravosuđe treba doći do dokaza o svakom zločinu i kazniti krivce. Treba, kaže, biti istražena svaka prijava i svaki glas o odgovornima za ratne zločine, ali najviše pred hrvatskim pravosudnim tijelima, "jer su to naši zločini i naša drama, a ovako se pretvara u farsu". Milanović tvrdi da zbog takvog pristupa Hrvatska neće biti ni na koji način oštećena ili sankcionirana. Pokrenut ćemo, najavio je, tu raspravu u Europi i ukazati na neravnopravnost država članica u pravosudnoj suradnji, oni koji na to pristaju, pristaju da njihova zemlja bude tretirana kao zemlja drugog reda, rekao je premijer. "Tako ja vidim članstvo u EU i zato ću se boriti, ako treba još tvrdoglavije i upornije", poručio je Milanović.
Predsjednik Vlade uvjerava da će upravo inicijativa o ustavnim promjenama i osnivanju saborskog istražnog povjerenstva omogućiti procesuiranje, pa i rasvjetljavanje nekih okolnosti oko najtežih kaznenih djela i "izvući na površinu neke aktere koji se sada skrivaju iza kulise buke i galame". "Mi ne štitimo ni zločince ni kriminalce. Mi štitimo slabije i malobrojnije", poručuje Milanović.
Ističe i da nikada neće doupustiti da se hrvatsko pravosuđe smatra inferiornim bilo kojem drugom pravosuđu. I europski uhidbeni nalog je instrument jedinstvenog prostora slobode, pravde i prava u Europskoj uniji, a ne instrument prioriteta bilo koje države pred drugom državom. Ideja je, ne da se sudi u Hrvatskoj ili Švedskoj, nego da se sudi bilo gdje. S obzirom da je riječ o našoj drami, njezin završni čin bi trebao biti u Hrvatskoj, naglasio je Milanović.
Hrvatsku doživljati ravnopravnim partnerom
Hrvatska nikome ništa ne duguje za ulazak u Europsku uniju, mijenjali smo se nabolje i ispunili visoke kriterije koji su od nas zahtjevani, poručio je danas premijer u Saboru.
Hrvatskoj, kazao je Milanović, nitko ništa nije poklonio, niti traži da joj netko nešto daruje. "Tražimo, međutim, da nas se poštuje. Tražimo da se uvažavaju naša prava, naši napori i stavovi. Inzistiramo i inzistirat ćemo da se Hrvatsku doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, jer je to naša obveza i posao", naglasio je premijer.
Jedinim preostalim strateškim zadatkom nakon ulaska u Uniju označio je stvaranje uvjeta za sadržajniji i ugodniji život svih građana, širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga. Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna zemlja, zemlja čiju stabilnost sigurno neće moći uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta, istaknuo je premijer Milanović te iznio i pretpostavke za takvu Hrvatsku. Osnovna pretpostavka da bi se to ostvarilo je da se i u Bruxellesu i na svim drugim utjecajnim adresama zalažemo za interes svojih građana i svoje zemlje, rekao je premijer.
"Budite sigurni da ćemo to i učiniti, i budite sigurni da ćemo u tom biti uspješni", poručio je Milanović pred Hrvatskim saborom.
Premijer je kao glavne pravce Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize naznačio uvođenje reda, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora, te donošenje mjera za oporavak i novi rast gospodarstva. "Sva četiri pravca su gotovo jednako važna, jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama", istaknuo je.
Premijer je kazao da će javni dug do kraja godine iznositi 190 milijardi kuna, ali i da je proračunski deficit smanjen za više od četiri milijarde, tako da je iznosio nešto više od 11 milijardi kuna, od čega je, ističe, gotovo devet milijardi otišlo na kamate.
Ne eksperimentima
Najavio je da će se do kraja godine zakonskim izmjenama uvesti red u financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. "Prema raspoloživim podacima, oko 10.000 udruga koje su predale financijske izvještaje ostvarilo je 4,5 milijardi kuna prihoda, od čega 1,2 milijarde iz javnih izvora. To znači da više od tri milijarde kuna ostaje izvan bilo kakve financijske kontrole", upozorio je Milanović.
"Ne vjerujemo u rizične monetarne eksperimente, ne vjerujemo onima koji misle da ne trebamo vraćati kredite, ne vjerujemo prorocima koji govore da bi svi naši problemi bili riješeni kad bismo otpustili nekoliko desetaka tisuća ljudi zaposlenih u državnoj upravi. Naše je načelno opredjeljenje da proces nužnih reformi ide ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija", rekao je premijer podnoseći Saboru godišnje izvješće Vlade. Naglasio je da se Vlada "do razumne granice" bori za očuvanje svakog radnog mjesta u privatnom i javnom sektoru, ali je za izlazak iz državne zaduženosti bila nužna reforma radnog zakonodavstva.
"Ali, dok se hrvamo s proračunskim deficitom i enormnim kreditnim obvezama, neki zahtjevi za povećanjem ili zadržavanjem materijalnih prava jednostavno nisu realni", ocijenio je premijer. Naglasio je da pritom neće doći u pitanje razina socijalnih prava, isplata radničkih i invalidskih mirovina ni braniteljska prava. Milanović: volio bi da je oporba iznijela konkretne ideje izlaska iz krize (Hina)