Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu u Opatiji da Republika Hrvatska, kada je riječ o poštivanju presuda haškog suda, kao odgovorna članica UN-a i međunarodne zajednice nema nikakvih dilema te je ocijenio da o pokretanju revizije posljednje haške presude mora odlučiti neki od petorice Hrvata iz BiH, i da to onda može otvoriti politički prostor za uključivanje hrvatske države.
Premijer je to rekao odgovarajući na opetovana novinarska pitanja o haškim presudama šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata, među kojima i generalu Slobodanu Praljku, koji je zbog presude za ratni zločin izvršio samoubojstvo popivši otrov u sudnici prilikom izricanja presude.
Na novinarsku konstataciju i tvrdnju o navodnom obratu u njegovim stajalištima glede haške presude, i na pitanje 'kako to da sada prihvaća presude, a neke dijelove ne', te 'kako je došlo do obrata' - premijer Plenković je novinarki odgovorio kako se "očito ubraja u one koji izvrću teze."
"Odite na web stranicu Vlade, poslušajte moju izjavu i izjavu Vlade RH od toga dana, pa će vidjeti da takvo spinanje nečega što se nije izgovorilo i nije reklo - nije dobro. Možete se pitati kakve je vrste djelovanja ovo vaše pitanje", naglasio je u odgovoru Plenković.
Predsjednik Vlade je podsjetio da je Republika Hrvatska početkom 90-tih kao žrtva ratne agresije, poticala Ujedinjene narode da osnuju rezolucijom Vijeća sigurnosti ad hoc Međunarodni kazneni suda za bivšu Jugoslaviju, a da je on nakon više od 20 godina došao svome kraju.
"Kada je riječ o poštivanju presuda, mi kao odgovorna članica UN-a i međunarodne zajednice nemamo nikakvih dilema. O tome da smo nezadovoljni pojedinim dijelovima ili kvalifikacijama smo bili jasni, i to je naš konzistentan stav", naglasio je premijer Plenković.
Na pitanje što su mu rekli hrvatski branitelji u Mostaru i zašto je tamo bilo potrebno 'smirivati situaciju', Plenković je odgovorio da je početkom tjedna išao u posjet BiH i Mostaru, na razgovore s predstavnicima političkog vodstva Hrvata u BiH i sa svim strankama koje djeluju u okviru Hrvatskog narodnoga sabora.
Nakon ove presude, koja jest relevantna i bitna za cijeli hrvatski narod i za braniteljske udruge, razgovarali smo o njihovim reakcijama i o svemu što slijedi, kazao je Plenković.
Dodao je kako su postigli visoki stupanj razumijevanja, uz pijetet prema žrtvama, i na kaznena djela i zločine koja su obuhvaćeni ovom presudom, ali isto tako i sve druge koji su se dogodili na teritoriju BiH, naravno i zločine počinje nad hrvatskim narodom, rekao je.
Na pitanje što će se učiniti s analizom haške presude, koju je najavio ministar Bošnjaković, te je li to možda lijek koji će Hrvatska uložiti, Plenković je odgovorio da analiza nije lijek, da je jedini lijek koji postoji za presudu eventualno revizija.
"Revizija je institut koji nazivamo izvanrednim pravnim lijekom, a da bi se revizija pokrenula, o tome mora odlučiti neki od petorice Hrvata iz BiH i to onda eventualno može otvoriti politički prostor za uključivanje države", naglasio je premijer.
Predsjednik Vlade RH također je podsjetio da je Republika Hrvatska tri puta tražila status 'prijatelja suda' u tom predmetu, a da sud to niti jednom nije uvažio.
"Smatramo da to nije dobro i da bi argumenti, koji su bili pokušani biti predstavljeni sudu, sigurno pridonijeli boljem i kvalitetnijem razumijevanju i sadržaju povijesnih zbivanja, činjenica i zaključaka", naglasio je.
Naravno da je Ministarstvo pravosuđa, koje je nadležno za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim kaznenim sudom nadležno da provede tu analizu s odgovarajućim stručnjacima iz akademske zajednice, rekao je Plenković.
Plenković u Opatiji otvorio Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi
Premijer Plenković je u srijedu u Opatiji otvorio Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.
Čestitajući na organizaciji Dana hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe, u sklopu kojih je održana konferencija, izjavio je kako je očita sinergija dvije hrvatske dimenzije - jadranske i podunavske Hrvatske, naglasivši kako smo jedina zemlja koja ima tu prednost istodobno biti i jadranska i podunavska.
Podsjetio je na važnost hrvatskog pomorstva, razvoja položaja brodara, luka, prometne povezanosti i kvalitetnog obrazovanja u pomorstvu te najavio novi zakonski okvir u pomorskom sektoru.
Koliko nam je ova grana bitna govori i 800 milijuna kuna, koliko je u proračunu osigurano za sektor pomorstva, rekao je predsjednik Vlade.
Plenković s predstavnicima lokalne i područne samouprave
Premijer Plenković se jutros prije konferencije sastao s predstavnicima lokalne i područne samouprave.
Rekao je da je s gradonačelnikom Opatije razgovarao Ivom Dujmićem razgovarao o ukupnom stanju grada, odličnoj turističkoj sezoni, o opatijskim turističkim kapacitetima, posebice kongresnima, te o Opatiji kao primjeru produljene sezone.
S gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom razgovarao je o projektu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020.. Premijer je ocijenio kako je to ogroman projekt, od velike važnosti za cijelu Hrvatsku, dodavši da Vlada aktivno sudjeluje i priprema se pomoći Rijeci i svim drugim gradovima koji će biti uključeni u projekt.
Sa županom Zlatkom Komadinom Plenković je razgovarao o prometnim i energetskim temama, financiranju lokalne i područne samouprave, pripremi sastanka Vlade i župana u petak u Šibeniku.
Premijer je istaknuo da je nakon sjednice Vlade u Osijeku te nakon Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu, dinamika, povjerenje i intenzitet odnosa, kao i razumijevanje i sinergija rada svih, po reakcijama, veća nego u bilo kojoj Vladi do sada.
Upitan je li Hrvatska primorska ili pomorska zemlja, Plenković je rekao da, što se tiče kadrova, djeluje kao primorska, s obzirom da su ministar mora, ministar turizma i direktor HTZ-a iz Primorsko-goranske županije te da mu se čini kako je doprinos Primoraca u hrvatskoj pomorskoj orijentaciji, u ovom sastavu kadrovskih rješenja, jako utjecajan. (Hina)