- Takozvana "vizualizacija" granice na osnovi odluke Arbitražnog suda između Hrvatske i Slovenije koju je napravio slovenski Geološki zavod objavljena na internetskim stranicama slovenske Vlade, još je jedan u nizu bezuspješnih pokušaja pritisaka slovenske politike na hrvatsko stajalište o nepriznavanju arbitražne odluke, komentirala je za naš list mr. sc. Tatjana Tomaić, politologinja s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i stručnjakinja za hrvatsko-slovensko granično pitanje.
Dvije su važne činjenice koje Slovenija još nije prihvatila, kaže Tomaić, Hrvatska je izašla iz kompromitiranog i korumpiranog arbitražnog postupka i stoga Hrvatska neće nikada prihvatiti arbitražnu odluku. Interesantan je i sam rad Arbitražnog suda koji je trebao biti nepristran u procesu. Stalni arbitražni sud u Haagu kao neovisna međunarodna organizacija osnovan je 1899. godine Haškom konvencijom i ima 121 državu članicu. Zanimljivo je da arbitraže, pomirenja i rješavanje sporova Sud provodi ne samo između država i raznih državnih subjekata nego su mu stranke u postupku i međuvladine organizacije, ali i privatne stranke, razne multinacionalne kompanije koje vode sporove milijunske vrijednosti pa sve do bilijunskih iznosa. Trenutno je Stalni arbitražni sud angažiran u pet međudržavnih procesa, 76 arbitraža između država i privatnih investitora, 45 slučajeva koji uključuju ugovore država ili javnih subjekata.
Pandorina kutija
- Zamislimo samo da se pokrene pitanje povjerenja arbitrima u nekom takvom postupku, nebitno da li prošlom ili aktualnom, otvorila bi se prava Pandorina kutija. Stoga je inzistiranje Suda na zaključenju postupka i donošenju odluke jedino što im je i preostalo nakon neviđene blamaže i skandala. Za naglasiti je da je i cijela međunarodna zajednica sa zanimanjem pratila ishod cijelog postupka nakon otkrivenog skandala koji je presedan u međunarodnim institucijama i u međunarodnom pravu. Potvrdio je to u rujnu svojim govorom pred Općom Skupštinom UN-a hrvatski premijer Andrej Plenković kada je ukazao na narušeni ugled Arbitražnog suda i nepovjerenje koje proizlazi iz takvog nepoštivanja međunarodnog prava što u konačnici obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane, ističe Tomaić.
Politologinja s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", ocjenjuje kako je jasno da su ponovni slovenski pokušaji ucjene i pritiska dio njihovog uobičajenog diplomatskog djelovanja koji koriste u provođenju svoje vanjske politike. Hrvatska neće i ne smije popustiti takvim pritiscima, a za naglasiti je, kaže, da je takav slovenski stav odraz njihove nemoći i bespomoćnosti. Svjesni su i Slovenci činjenice da neriješeni bilateralni sporovi, uključujući granična pitanja, nisu u nadležnosti EU-a. Uz tanku podršku zemalja Beneluxa, upitnog stava Njemačke i pomirljivog tona Europske komisije jedino što Slovenija i može je neko buduće uskraćivanje potpore i pokušaj blokade Hrvatske na ulazak u Schengenski prostor, Eurozonu ili kao što je sada aktualno, prijetnja blokadom našem ulasku u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja broji 35 država članica.
- Hrvatska neće ništa izgubiti ako ubrzo ne postane članica OECD-a. Zasada to nisu niti Kina, Brazil, Rusija itd. Ne postoje mehanizmi u EU koji mogu prisiliti Hrvatsku da prihvati nevažeću odluku kompromitiranog Suda. Nema formule brzog rješenja pitanja granica, ali hitnost nužno nije niti potrebna. Ne treba žuriti s rješenjem graničnog pitanja sa Slovenijom. Rješenje razgraničenja sa Slovenijom bit će model na koje će se pozivati ostale države bivše federacije s kojima Hrvatska ima otvorena granična pitanja, napominje Tomaić. (G. ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU