Od Vaše izjave na summitu NATO-a u Chicagu da je izborom Tomislava Nikolica za predsjednika Srbije promijenjena strateška situacija u regiji prošlo je vec neko vrijeme, ali ona nije izgubila težinu. Možete li je preciznije objasniti?
- Nisam se izrazila tako dramaticno, ali jesam rekla da su izbori u Srbiji promijenili okolnosti u regiji. Pojavila se nova nepoznanica jer predsjednik Srbije, gospodin Nikolic, i njegova stranka dosad nisu sudjelovali u vlasti. Takoder, Srbija je dosad imala, da blago kažem, rezervu prema clanstvu u NATO-u, ali je bila zainteresirana za clanstvo u EU-u, a cini se da je to i dalje.
Moje bi tumacenje bilo drasticnije: Srbija je svoj put u NATO i službeno zaustavila, a mogla bi obustaviti i put u EU. Moguce je, dakle, da Hrvatska dugorocno postane granicna zemlja EU-a prema nestabilnoj regiji, što nikako ne bi bilo dobro.
- Hrvatska ce sigurno, bez obzira na sve, na neko vrijeme postati granicna zemlja EU-a. To cak i bez obzira na regiju, a više s obzirom na atmosferu u Uniji. Za regiju ne bi bilo dobro da se prekine regionalni proces približavanja. Ne bi bilo dobro da 1. srpnja 2013., kada Hrvatska postane clanicom, ne bude nikoga iz regije tko je u procesu pregovora. Cini mi se da bi proces proširenja bilo mnogo teže iznova inicirati nego da on ipak kontinuirano tece.
Hrvatska zato ulaže velik napor da se postigne ono što je moguce, ali još nije u potpunosti sigurno: da ce krajem lipnja na Europskom vijecu Crna Gora dobiti datum pocetka pregovora. To bi bilo u interesu Crne Gore, ali i svih u regiji.
No ako se to i dogodi, s obzirom na to koliko pregovori traju i kako su sa svakim valom proširenja sve kompliciraniji, pred nama je prilicno znacajan niz godina prije no što netko sljedeci iz regije postane punopravnom clanicom.
Tomislav Nikolic najavio je mogucnost da Srbija vec ove godine dobije datum pocetka pregovora. Znate li što tocno Srbija mora uciniti da dobije datum?
- To se odlucuje na temelju cijelog niza formalnih kriterija institucionalne spremnosti, ali i na temelju politickih kriterija, koji su u našoj regiji narocito važni. No, ti kriteriji nisu egzaktni, nego fluidniji, i mjere se prema okolnostima koje se u konkretnom trenutku smatraju najvažnijima.
Kako procjenjujete sposobnost Hrvatske da se snade kao clanica?
- Možemo se odlicno snaci. EU je za nas odlicno okruženje, a u našoj regiji možemo imati i dodanu vrijednost. Taj dio Europe tradicionalno je destabilizirajuci, a važan za mir u Europi. Naša važnost za europsku politiku proizlazi iz naše sposobnosti da ovdje kreiramo zonu stabilnosti i mira. To ne možemo sami, ali netko mora poceti.
Možemo li mi?
- Možemo. To se, dakako, ne može raditi cetiri godine, nego mora biti dugorocno opredjeljenje cijele zemlje. Jer ako cetiri godine stabiliziraš regiju, pa cetiri huškaš i ciniš nacionalisticke ispade, a sljedece cetiri radiš nešto trece, možeš se pozdraviti s vlastitom vrijednošcu, i iz rješenja opet postaješ europski problem. Ali da imamo šanse, i da smo se sada pozicionirali kao dio rješenja za jedno važno europsko pitanje, u to nema sumnje. U tome su i naše šanse, i uspjeh, i naš ugled izrazito veliki, ne zato što bismo mi bili narocito genijalni, nego zato što svi partneri žele da to bude tako. Sada nas promatraju benevolentno, želeci vidjeti jesmo li u stanju preuzeti tu vrstu odgovornosti.
To svakako nece biti lako. Dopustite, primjerice, da Vas suocim s posve konkretnom situacijom: predsjednik Republike Ivo Josipovic, koji ima ugled kao izraziti mirotvorac u regiji, prekinuo je odnose s predsjednikom Srbije dok se ovaj ne isprica za izjavu o "srpskom Vukovaru". Moguce je, dakle, da Hrvatska, kada ude u EU, zbog te Josipoviceve blokade zaustavi daljnji put Srbije u EU.
- Nece. Hrvatska se izravno zauzimala da Srbija dobije status kandidata. To nije pitanje simpatije i antipatije, nego zdravog razuma. Naš prvi interes mora biti da na svojim granicama imamo funkcionirajuce, stabilizirane zemlje, a ne nepouzdane države, jer je to naprosto opasno. Interes je susjeda Srbije da ta zemlja ide prema EU-u. Što se predsjednika Nikolica tice, koji je krenuo s izjavama koje nisu šokirale samo nas, cinjenica jest da ih je pokušavao relativizirati, i saživjeti se sa svojom novom ulogom.
U tom je kontekstu i njegov posjet Bruxellesu, gdje je potvrdio europsku orijentaciju Srbije. Mi u regiji moramo biti svjesni da se odnosi ne mogu temeljiti na osobnim simpatijama ili antipatijama, nego na zajednickim interesima. Treba prestati atmosfera da smo pod svaku cijenu protiv svojih susjeda. Odnosi sa Srbijom moraju se temeljiti na identificiranju zajednickih interesa, cak i bez obzira na EU. (Razgovarao Boris PAVELIC/Novi list)
CIJELI INTERVJU U SUBOTNJEM TISKANOM IZDANJU.