Hrvatska je u prošloj godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, uvezla prehrambenih proizvoda za više od dvije milijarde i 300 milijuna eura. Prema podacima koji ne uključuju posljednji mjesec 2015. godine, uvoz poljoprivrednih proizvoda i gotove hrane iznosio je oko 860 milijuna eura više od izvoza, a uvozile su se sve vrste hrane – od mesa i mlijeka do žitarica, riba i hrane za životinje. U prošloj godini, za koju se može pretpostaviti kako se uvoz hrane popeo na vrtoglavih dvije i pol milijarde eura, povećan je uvoz hrane iz zemalja Europske unije iz kojih smo i do sada uvozili značajne količine prehrambenih artikala.
Strukturni problem
Zbog takve "negativne" statistike u Vladi su najavili promjene i podršku domaćim proizvođačima, kako bi Hrvatska postala samodostatna u proizvodnji hrane. Novu politiku "samodostatnosti" najavio je prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko koji je ustvrdio kako nije dovoljno da se proizvodi samo sedamdesetak posto hrane za domaće potrebe.
"Imamo strukturni problem, ne može se to riješiti za mandata jedne vlade. Uvozimo mnogo proizvoda koje bi mogli sami proizvesti. Svake godine tri milijarde kuna ide na subvencije poljoprivredi, a nema pomaka u efikasnosti. Na jedan grlo stoke trebalo bi imati hektar obrađenog zemljišta, a mi imamo 0,2 hektara," kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Nema više "uvoza" kad je riječ o EU tržištu. Riječ je tek o zajedničkom europskom tržištu na kojem naša poljoprivredna proizvodnja nije dovoljno konkurentna. Trgovački lanci uspoređuju naše proizvode i one iz drugih zemalja EU, te dovoze ovdje ono što potrošači žele. Hrvatska hrana je preskupa, od vina do mesa, pa je uobičajeno da trgovački lanci uvoze kruh i peciva," objašnjava Novotny.
Da je "samodostatnost" nemoguća, te da će se uvijek morati uvoziti hrana potvrdio je Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, uz napomenu kako bi se situacija mogla poboljšati izradom nove strategije domaće proizvodnje hrane.
- Imamo niske prinose u poljoprivrednoj ratarskoj proizvodnji i u stočarskoj proizvodnji. U EU je normalno da krava da 12 tisuća litara mlijeka, kod nas daje šest tisuća. U Austriji jedan hektar rodi deset tona kukuruza, kod je prinos šest tona. Naša poljoprivreda je unatoč silnim investicijama i poticajima ostala niskoproduktivna. Mi ne proizvodimo dovoljno čak ni sira, a nismo konkurentni ni s mesom i ratarskim proizvodima. Jedino imamo dovoljno jaja, napominje Damir Novotny i tvrdi kako je šansa za razvoj u primijeni agrarne politike Europske unije: "Dobro je da se u Hrvatskoj sada primjenjuje agrarna politika EU, te se potiču investicije. Ali, to je povezano s domaćim financiranjem, jer EU može uložiti samo pedeset posto novca, dok bi ostalih pedeset posto trebalo doći iz Hrvatske. U europskim fondovima za to postoji tri milijarde eura, ali do sada je raspisan samo jedan natječaj."
Uvoz s Kube
Trenutačno se prehrambeni artikli ponajviše uvoze iz zemalja Europske unije, ali nazočan je i uvoz iz afričkih zemalja, obje Amerike i udaljenih država poput Kube i Australije.
U prvih devet mjeseci 2015. uvoz hrane iz Poljske porastao je za 29 posto, iz Rumunjske 141 posto, te iz Španjolske (17 posto) i Slovenije (16 posto). Najviše je porastao uvoz iz Kube – za 253 posto, ali on iznosi "svega" 33 milijuna eura, što je znatno manje od uvoza poljskih prehrambenih proizvoda od 140 milijuna eura. Najviše hrane uvezeno je iz Njemačke (279 milijuna eura), Italije (220 milijuna eura), Mađarske (172 milijuna eura), Nizozemske (151 milijun eura) i Slovenije (144 milijuna eura). Važno je naglasiti kako je zabilježen porast uvoza iz svih tih zemalja (između četiri i devet posto po državi), što znači da uvoz hrane u Hrvatsku neprekidno raste. Iz zemalja Europske unije porastao je za deset posto u prvih mjeseci 2015. u odnosu na godinu ranije, dok se uočljivo, za sedam posto smanjio kada se radi o susjednim zemljama članicama CEFTE.
Podaci o uvozu hrane pokazuju kako se uvoze i tradicionalni prehrambeni proizvodi, riba i meso u golemim količinama. U prvih jedanaest mjeseci 2015. godine najveći je bio uvoz mesa – 279 milijuna i 644 tisuće eura. Na uvoznoj listi slijede proizvodi na bazi žitarica i škroba (dakle, kruh i konditorski proizvodi) s 183 milijuna eura, hrana pripremljena za životinje (177 milijuna eura), te mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med s 159 milijuna eura. Velik uvoz bilježe pića, alkoholi i ocat (145 milijuna eura), kakao i proizvodi od kakaa (138 milijuna eura), te šećer i proizvodi od šećera (sto milijuna eura). (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU