Clanstvo u EU-u jamstvo je vece kvalitete života i standarda hrvatskih gradana, dok je najveca prednost ulaska dugorocna stabilnost, komentirao je predsjednik IDS-a Ivan Jakovcic dobivanje zelenog svjetla od Europske komisije za ulazak Hrvatske u Uniju.
Gradanima je cestitao na strpljenju u pregovorima i trudu kojim su doprinijeli odluci Europske komisije da Vijecu EU-a predloži završetak pregovora. Jakovcic istice prednosti ulaska u EU, poput jedinstvenog tržišta s više od 500 milijuna ljudi, slobodnog kretanja unutar teritorija EU-a, pristupa poljoprivrednika euro-fondovima te vece ucinkovitosti pravosudnog sustava.
Isticuci da je ovo povijesni dan za Hrvatsku i Europsku uniju, Jakovcic je naglasio da je posao Hrvatske, što se tice pregovora, gotov te da je sada "na zemljama clanicama da naprave posljednju procjenu pregovora i odluce mogu li oni biti i službeno zakljuceni".
Ali postati clanicom EU-a nije samo ekonomski ili socijalni probitak, napominje, vec je to osjecaj pripadanja europskoj obitelji, zajednici koja se temelji na vladavini prava, mira, stabilnosti i napretka. - Kad udemo u EU, više ce se poštivati gradanske slobode i gradanska prava, prava nacionalnih i religijskih manjina, sve za što se IDS od svog osnutka zalaže, navodi se u Jakovcicevu priopcenju.
Preporuka EK-a
Europska komisija predložila je u petak zatvaranje i posljednja cetiri poglavlja pregovora Hrvatske i Europske unije te preporucila primanje Hrvatske u punopravno clanstvo 1. srpnja 2013.!
- Ovo je povijesni dan za Hrvatsku i Europsku uniju, izjavio je za BBC predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
BBC podsjeca da ce Hrvatska biti pod povecalom zbog poglavlja o pravosudu za koje se, u slucaju Bugarske i Rumunjske, pokazalo da je iznimno osjetljivo jer te dvije zemlje do danas nisu ispunile sve europske standarde.
Zakljucenje pregovora s Hrvatskom ocekuje se na summitu celnika EU-a 23. i 24. lipnja.
Fuele cestitao gradanima Hrvatske
Europska komisija završila je svoj dio posla u pregovorima s Hrvatskom i preporucit ce clanicama Europske unije da i službeno zakljuce pregovore, rekao je europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele na konferenciji za novinare u Bruxellesu.
- Što se tice Komisije, naš posao je završen, a sada je na zemljama clanicama EU-a da odluce o službenom zakljucenju pregovora. Sigurni smo da ce se to dogoditi jer su pregovori bili znatni i sadržajni. Hrvatska je trebala ispuniti jasne kriterije za svako poglavlje.
Komisija je bila u stalnom kontaktu sa svim razinama hrvatskih vlasti, savjetovala ih i financirala. Hrvatska nije trebala samo usvojiti nove zakone, nego ih i provesti i dokazati da je postigla napredak koji se ne može poništiti. Nastavit cemo rad dok hrvatska ne postane clanica EU-a, pažljivo nadgledati i izvještavati, rekao je Fuele.
Europski povjerenik za proširenje istaknuo je da je rijec o važnom trenutku, kraju dugog puta. Gotovo šest godina je prošlo, rekao je Fuele, tijekom kojih se RH veoma promijenila i prometnula u snažnu demokratsku državu na nacelima vladavine prava i tržišne ekonomije.
- Ne mogu tvrditi da je to samo zbog pregovora, ali pregovori su sigurno ubrzali proces i poslužili kao katalizator. Sve institucije i gradani Hrvatske moraju biti ponosni na ono što su postigli. Zahvaljujem im i cestitam na velikom i teškom poslu, porucio je Fuele.
Premijerka Kosor razgovarala s Barrosom
Predsjednik EK-a Barroso u petak je iz Moskve nazvao predsjednicu hrvatske Vlade Jadranku Kosor, koja boravi u Londonu, i osobno joj cestitao na povijesnome danu, kada je Europska komisija ministarskom Vijecu EU predložila zatvaranje hrvatskih pregovora, priopceno je iz hrvatske vlade.
Barroso je, prema priopcenju, pritom posebno istaknuo premijerkin osobiti doprinos zatvaranju pregovora. Kosor je zahvalila Barrosu, ali i Europskoj komisiji koja je prepoznala sve napore Vlade i rezultate koje je Hrvatska postigla tijekom procesa pregovora. U razgovoru je istaknula da ce i nakon pregovora hrvatska Vlada nastaviti reformski put, stoji u priopcenju.
Dugi i detaljni pregovori
Hrvatska je pregovore o clanstvu u EU-u pocela 3. listopada 2005. godine
nakon što je tadašnja glavna haška tužiteljica Carla del Ponte
ocijenila da je suradnja Hrvatske s Haškim tribunalom potpuna. No, na
otvaranje pregovora zemlje clanice pristale su u svojevrsnoj politickoj
trgovini u kojoj su zagovornici Hrvatske zauzvrat pristali i na pocetak
pregovora s Turskom.
Hrvatski pristupni pregovori bili su znacajno razliciti od pregovora 12
zemalja istocne i srednje Europe koje su Uniji pristupile ranije.
Europska komisija po prvi je puta u hrvatskim pregovorima uvela sustav
tzv. mjerila, kriterija koje je Zagreb morao ispuniti za svako od 35
poglavlja europske pravne stecevine. To je znacajno produljilo
pregovore, ali omogucilo i vecu spremnost Hrvatske za clanstvo.
Tijekom više od pet godina pregovaranja, u odnosima Zagreba i Bruxellesa
pojavio se cijeli niz politickih prepreka. Osim suradnje s Haagom,
koja se periodicno pojavljivala kao problem i kocila pregovora, hrvatska
javnost dobro se sjeca i mjeseci koje je Hrvatska provela u blokadi
zbog famoznog ZERP-a (od kojeg je na kraju odustala) te zbog Slovenije
(s kojom se na kraju dogovorila).
Nakon što zemlje clanice potvrde završetak pristupnih pregovora, krenut
ce se u izradu ugovora o pristupanju. Ocekuje se da bi on mogao biti
potpisan u jesen ove godine. Prema deklaraciji koju je prihvatio Sabor, u
roku od 30 dana nakon potpisivanja ugovora, o pristupanju se moraju
izjasniti i hrvatski biraci na referendumu.