U domacinstvu Odjela za humanisticke znanosti pulskog Sveucilišta Jurja Dobrile i procelnice dr. Valnee Delbianco i ovog je cetvrtka održan književno-znanstveni sat suradnje izmedu pulskog i zadarskog sveucilišta, cime se nastavlja dobra praksa upoznavanja studenata, ali i gradana, sa znanstvenim dostignucima pojedinih profesora, ali i novih spoznaja o književnoj i uopce kulturnoj gradi koju istražuju ili objavljuju.
Danas je to bilo predavanje prof. dr. sc. Vande Babic s Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveucilišta u Zadru na temu "Hrvatska kultura i književnost Boke kotorske", a pokazalo se još jednom da nas taj etnicki, jezicni i kulturološki dio hrvatskog identiteta iznova oduševljava i otkriva svoje mnogobrojne tajne.
Premda je mnogima u mislima i sjecanjima Boka uglavnom povijest kroz bokeljsku mornaricu od njenog osnutka 809. godine i folklora koji se kroz proslavu zaštitnika sv. Tripuna stoljecima slavi i obilježava, dr. Babic je posebno naglasila kontinuitete i varijetet cjelokupnog hrvatskog književnog i jezicnog izraza Hrvata ovog podrucja, a što najbolje potvrduje prikupljena, ali još uvijek nedovoljno obradena i otkrivena grada u arhivima, narodna usmena i pisana predaja, pocasnice, posebno bugaršcice i pasionska baština... koje su vrijedni Bokelji sakupljali i bilježili.
Posebno se tu istice znacaj Perasta i peraškog kruga, poput Mazaravicevog prijepisa u rijeci i slici Balovicevog placa iz 1783., ili grade iz 18. i 19. stoljeca Nikole Burovica o hajducima i uskocima te deseteracke epske poezije o junaštvu i pobjedi nad Turcima, posebno onog slavnog boja iz 1630. za koji se vežu razne legende, mitovi i price. U tome je neizostavna slika i znacaj nastanka otocica Gospa od Škrpjela s istoimenom crkvom, kao uopce vrlo ukorijenjeno slavljenje Gospe, cije crkve i ostavština zapravo i simboliziraju vizualnu sliku Boke kotorske.
- Ako je barokni Perast rasadište hrvatske književnosti, onda je Tivat zaštitni znak hrvatske vjekovne prisutnosti, a Kotor sa svojim poznatim obrambenim zidinama jedinstvenim na Jadranu, slicnim kineskom zidu, dokaz ustrajnosti i opstanka Hrvata na jugu Jadrana od zajednickog latiniteta pa do djela Vikotra Vide ili don Branka Sbutege, rekla je dr. Babic.
Na kraju je spomenula veze s dubrovackim književnim i kulturnim krugom, ali i podsjetila na Ivu Visina (1806. - 1869.) prvog Hrvata koji je u sedam godina oplovio svijet od 1852. i kojega je austrougarski monarh nagradio redom viteza, pažnju koju je cak i Petar Zrinski poklanjao Boki darujuci im svoj mac koji i danas cuvaju, zajedno s puškom Mehmeda-age Rizvanagica, ratnog trofeja zarobljenog u peraškom ratu koji je vodio Krsto Vickovic, pa sve do današnje Hrvatske gradanske inicijative, politicke stranke koja zastupa hrvatske interese u Crnoj Gori. (Mate CURIC)