Nedavno se u javnosti ponovno aktualizirala tema oko uvođenja eura u Hrvatsku, a prema mišljenju pulskog ekonomista Valtera Šarića za tu mogućnost Hrvatska još uvijek nije spremna. Republika Hrvatska nema usklađene poslovne cikluse sa zemljama eurozone, korelacija u stopama rasta bruto domaćeg proizvoda i inflacije kao i šokovima ponude i potražnje, a što je preduvjet za dobro funkcioniranje zemlje u monetarnoj uniji, je niska. Kada bude spremna, preuzimanje eura će, prema njegovom mišljenju koje je potkrijepio argumentima u svojoj doktorskoj disertaciji na temu "Monetarna integracija Republike Hrvatske u Europsku monetarnu uniju", Hrvatskoj donijeti više prednosti nego gubitaka.
Međutim, Hrvatska treba udovoljiti i formalnim kriterijima konvergencije za preuzimanja eura, prije nego što uopće zatraži učešće u svojevrsnoj "čekaonici" za uvođenje eura, odnosno u dvogodišnjem tečajnom mehanizmu poznatom pod nazivom ERM II. Najveća prepreka uvođenju eura bit će, po njemu, smanjenje javnog duga koji sada čini 83 posto BDP-a, a trebao biti na nivou od 60 posto.
Koristi od učešća u eurozoni
- Hrvatska, kada je potpisala predpristupni ugovor s Europskom unijom u 2011., postala stranka temeljnih ugovora EU-a. Ona se tada obvezala, i nije tražila iznimku kao Velika Britanija ili Danska, da će preuzeti euro. Međutim, po rezultatima mog istraživanja, Hrvatska još nije spremna preuzeti euro. Nije iskoristila dugo predpristupno razdoblje Europskoj uniji od 2002. do 2013. godine da se pripremi, prilagodi strukturu izvoza, te oblik vanjske trgovine s razvijenim zemljama euro zone. Ali, kada bude spremna, koristi od učešća u eurozoni bit će veće od gubitaka i nedostataka, veli Šarić.
Primjerice, na troškovima zamjene valute uštedjeli bismo 2,3 milijarde kuna godišnje, smanjenjem transakcijskih troškova i hedginga u plaćanjima oko 3,3 milijarde kuna, a smanjenjem kamatnih troškova s tri posto (koliko se sada zadužuje država) na dva posto, ušteda bi donijela nove tri milijarde kuna.
On dalje navodi pogodnosti, među kojima je uklanjanje rizika špekulativnog napada na kunu, pristup stabilizacijskim instrumentima i fondovima Europske središnje banke, koji mogu pomoći zemljama poput naše da se lakše prilagode promjenama, odnosno šokovima ponude i potražnje koje pogađaju područje monetarne unije. (Barbara BAN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU