Fenomen ACTA-e, medudržavnog sporazuma kojim se izdavacka industrija pokušava boriti protiv piratstva, a koji vecina ljudi doživljava kao klasicni pokušaj cenzure na internetu, i dalje izaziva veliku pažnju javnosti. Nakon što su Slovenija i Poljska u zadnjih desetak dana potpisale sporni ugovor, u tim je državama nastala cak i politicka kriza.
Dosta Poljaka je izašlo na ulice, opozicija je tražila politicku "sjecu glava", a u Sloveniji su politicari nakon potpisivanja izrazili žaljenje što su to napravili. Žaljenje je posljedica žestokih javnih kritika. Te javne kritike dovele su do toga da je sve izvjesnije da ce se u europarlamentu formirati žestoka opozicija protiv pridruživanja EU-a takvom sporazumu. Dapace, posve je moguce da parlament izglasa nepotpisivanje ACTA-e.
Prica o ACTA-i prica je o izuzetno jakom lobiju izdavacke industrije, prije svega filmske i glazbene. Vecina strucnjaka slaže se da se radi o problemu nastalom slijedom cinjenice da su odredbe o copyrightu nastale u vrijeme kada nije postojao internet i zbog toga dolazi do sudara svjetova. Izdavacka je industrija dugi niz desetljeca jaka u lobiranju, tako da želi propise što više podrediti sebi, no s druge strane opozicija je takoder snažna. Tu se ne ubrajaju samo stotine milijuna korisnika interneta, vec i novi snažni financijski igraci - internetske tvrtke, prije svega divovi poput Facebooka i Googlea, koji se zalažu za redefiniranje pojma autorskih prava.
Zanimljivo je da službena politika u Hrvatskoj zasad nije zauzela stav o ovom sporazumu, kao da se on nikoga ne tice. S druge strane, lako je moguce da javnost nece odobriti službeni stav jednog dana kad bude definiran. Nije tajna da izdavacki lobi u Hrvatskoj takoder ima veliki utjecaj, uostalom, jedan od glavnih aktera u toj domeni je, ni manje ni više, sam predsjednik države, Ivo Josipovic, koji je sudjelovao u izradi regulacije za ZAMP, odnosno naknada za glazbenu industriju, a koje vecina gradana smatra u najmanju ruku problematicnima. (D. RADALJAC/Novi list)