Hrvatska javna uprava jedna je od lošijih u Europskoj uniji i po svojoj učinkovitosti daleko je ispod prosjeka zemalja članica, može se to zaključiti iz analize koju je o kvaliteti javne uprave u svojih 28 članica napravila Europska komisija u sklopu desetogodišnje strategije Europa 2020. U izvješću se naglašava kako je trošenje javnog novca, pogotovu onoga za investicije, važan čimbenik koji će utjecati na razvoj gospodarstva pa i blagostanje pojedine članice.
U svojoj je analizi Komisija koristila brojne kriterije, od zakonske regulative, javnih politika, ljudskih resursa, plaćanja mita, lakog pristupa javnom servisu, neovisnosti pravosuđa, ali i preko 30 istraživanja drugih institucija i Hrvatska nije prošla dobro.
Kad je u pitanju učinkovitost vlasti, od same Vlade, preko njoj podređenih činovnika do lokalnih vlasti u provođenju zacrtanih javnih politika Hrvatska se nalazi među jednom četvrtinom najlošijih zemalja. Od nje je u EU-u lošije tek šest zemalja, ali i tu je poziciju Hrvatska zaslužila tek u 2012. godini kada je iza sebe tijesno ostavila Poljsku i Mađarsku.
Za očekivati je da Hrvatska s obzirom i na financijska sredstva ne bude bolje rangirana od bogatijih starih članica EU-a, ali s obzirom na to da je njezin trošak javne uprave nešto niži od prosjeka EU-a i viši od novca koji na javnu upravo troše članice koje su nekada pripadale komunističkom bloku, činjenica da je Hrvatska postigla puno lošiji rezultati od prosjeka EU-a govori da problem nije količina novca koja se troši na javnu upravu. Najučinkovitije vlasti u EU-u imaju Finci, slijede Danska i Švedska.
Kad je u pitanju modernizacija javne uprave, jedan od kriterija kojima je mjeri Komisija je pristup javnim servisima građanima od 25 do 54 godine, dakle populaciji za koju se pretpostavlja da je zaposlena i da ne može u svako doba ušetati u bilo koji ured javne uprave. Jedan od važnijih pokazatelja pritom je pristup javnim uslugama putem interneta. Hrvatska je tu na začelju i iza nje je samo susjedna Italija s time da se postotak građana koji bi mogli imati takvu mogućnost u 2012. godini povećao s 20 posto na preko 30 posto. Prednjače opet Danci, Šveđani i Finci s postocima iznad 80 ili 90.
Jedan od važnijih kriterija dobrog funkcioniranja javne uprave je i to koliko su vlasti rasipne u trošenju javnog novca. Na skali od jedan do sedam, pri čemu je sedam najbolja ocjena i znači da se vodi računa o svakom centu ili lipi javnog novca, Hrvatska je zaradila mršavu dvojku, što znači da je rasipnost pravilo. (J. MARIĆ/NL)