Hrvatska neće izgubiti nijedan euro iz europskih fondova koji su na raspolaganju za 2013. godinu, jer je uspjela povući iznos od 25 posto predviđenih sredstava, što je propisani minimum koji se može izgubiti ako se na vrijeme ne ugovore projekti, doznaje se iz izvora Europske komisije.
Hrvatskoj je u prethodnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. stavljeno na raspolaganje ukupno 708 milijuna eura iz pretpristupnog fonda IPA i Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, od čega je dosad povukla četvrtinu. Prema pravilima EU-a, 25 posto predviđenih sredstava se može izgubiti ako se na vrijeme ne ugovore projekti.
Od tih 708 milijuna eura, više od polovice, 450 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, fondova koji su Hrvatskoj dostupni za prvih šest mjeseci članstva u drugoj polovici 2013. godine. Od pristupanja do sada Hrvatska je poslala Komisiji zahtjeve za naplatu u visini od 33 milijuna eura, a slične ciljeve trebat će ispuniti ove i sljedeće godine.
Prema pravilu N+3, prema kojem raspoloživa sredstva moraju biti potrošena u četiri godine, najveći dio tih sredstava, oko 400 milijuna eura mogao bi se naplatiti do 2016. godine, što će biti najveći test hrvatskih apsorpcijskih sposobnosti. Komisija očekuje da većina projekata za povlačenje tih preostalih sredstava neće biti ugovorena prije jeseni ove godine, što znači da bi se to moglo dogoditi tijekom 2015. Sada je pred Hrvatskom veliki posao izrade programa za korištenje sredstava iz sadašnjeg višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014.-2020. godine.
U tom razdoblju Hrvatska iz strukturnih i kohezijskog fonda može povući 8,092 milijardi eura. Hrvatska je vlada u prosincu predala Europskoj komisiji nacrt partnerskog ugovora, okvirnog dokumenta koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije, a na temelju toga izrađuju se operativni programi.
Komisija očekuje od Hrvatske izradu strategija razvoja za više područja, jer će jedan od glavnih kriterija za odobravanje projekata biti mjerljivost rezultata. Komisija će tražiti da se unaprijed kaže što se želi postići s određenom investicijom kako bi se na kraju mogli usporediti željeni i postignuti rezultati. Prema izvoru iz Europske komisije, Hrvatska bi negdje u ožujku trebala dobiti 150 milijuna eura avansa, sredstava koji služe za predfinanciranje projekata. (Hina)