Hrvatska ima šanse

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Završnim panelom o konkurentnosti temeljenoj na inovacijama, u kojem su sudjelovali Ivan Vidakovic, direktor Microsofta Hrvatska; Stipe Oreškovic iz EPH, Soumitra Dutta iz SAD-a, Alojzije Jukic, direktor Hewlett-Packard Hrvatska, Emil Tedesci iz Atlantic Grupe i konzultant Željko Peric, jedan od autora Vladinom programa za oporavak zemlje, zakljucena je poslovni dio i cjelokupna ovogodišnja petodnevna konferencija WinDays, koje je okupila 1.500 sudionika iz IT tehnologije i biznisa.

Iako su slušatelji panela, kojeg je duhovito vodio Zoran Šprajc, na kraju od cetiri mogucnosti izabrali onu po kojoj ce Hrvatska za 20 godine izgledati kao danas, sudionici su panel zakljucili optimisticno.

Peric je tako rekao da se na takvu reakciju tehnološkog i poslovnog svijeta i može racunati, nakon što vlasti nisu desetljecima ništa poduzimale da država krene drugim smjerom. Tedesci je dodao da gradani moraju osjetiti da se nešto pozitivno dogada, pa ce poceti reagirati pozitivno.

Oreškovic je pak iznio rezultate istraživanja u najbližim zemljama Europska unije, koji pokazuju da ce nakon našeg ulaska u te integraciju gradani sjeverne Italije, Austrije, pa i Budimpešte i Slovenije, a rijec je o 35 milijuna stanovnika, prihvatiti Jadran i Hrvatsku kao svoj dom, pa je na nama da se za to pripremimo.

Svi su se sudionici panela složili da je Hrvatska izgubila puno godina za neophodne reforme, a najbolja je prigoda bila reintegracija Podunavlja. Umjesto toga stvarala se distributivna ekonomija u kojoj se uzimalo od uspješnih i davalo neuspješnim, stvarajuci tako sloj parazita koji je na kraju «zarobio» državne financije, pa bi bez rezova lako doživjeli sudbinu Argentine, koja je daleko bogatija, a opet je krahirala zbog lošeg vodenja državnih financija.

Iz prijedloga sudionika panela moglo se razabrati da nam treba ono što imaju uspješni - dobra infrastruktura, efikasna birokracija i kvalitetna radna snaga. Sva zemlje koje su to, posebno nordijske, uspjele doživjele su rast. Zbog toga jednoj Norveškoj ni ne treba Europska unija, ali je nama, sa niskim sustavom vrijednosti i zastarjelim sustavom, u kojem treba puno toga mijenjati, potom i otežavajucom demografskom strukturom, malim tržištem i nerazvijenim gospodarstvom, koja naprosto mora na vanjska tržišta, neophodna.

Lažna je dilema da li nam je preca regija ili EU jer ulaskom u ovu integraciju ne gubimo najbliža tržišta na kojima i dalje možemo vježbati izvoznu efikasnost.(A. POKRAJAC)

OPŠIRNIJE U SUBOTNJEM TISKANOM IZDANJU

 

 


Podijeli: Facebook Twiter