Hrvatska je u srijedu postigla kompromis s Europskom komisijom prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što će omogućiti prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, objavili su u Bruxellesu ministar pravosuđa Orsat Miljenić i potpredsjednica Komisije Viviane Reding.
"Hrvatska će hitno poduzeti potrebne korake kako bi brzo i bezuvjetno uskladila zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima i kako bi u potpunosti bila usklađena s okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu za sva djela, neovisno o datumu kada su počinjena, uklanjanjem vremenskog ograničenja koje je sprječavalo njegovu primjenu za zločine počinjene prije 7. kolovoza 2002.", rekao je Miljenić na konferenciji za novinare nakon sastanka s Reding. Zakon bi trebao "stupiti na snagu što je moguće prije, a najkasnije do 1. siječnja 2014. Stupanje na snagu i primjena amandmana neće biti ograničena bilo kakvim uvjetima", rekao je Miljenić.
"Europska komisija pozdravlja korake koje je poduzela Hrvatska kako bi se osiguralo da svi zločinci budu privedeni pravdi. U tom kontekstu brzo, efikasno i bezuvjetno usklađivanje zakona o primjeni europskog uhidbenog naloga u skladu s europskom pravnom stečevinom omogućit će da se o svim zahtjevima za izručivanjem osumnjičenih i osuđenih kriminalaca postupa unutar sustava europskog uhidbenog naloga, neovisno o datumu kada su počinjeni zločini", rekla je Reding.
Na pitanje znači li to da će Komisija sada prekinuti postupak koji je mogao završiti sankcijama protiv Hrvatske, a koji je pokrenut prošli tjedan, povjerenica Reding je rekla da će se o tome odlučiti kada Hrvatska obavi promjene zakona. "Mi smo zatražili mišljenje zemalja članica i one imaju vremena do 5. listopada da odgovore. Ministar je rekao da će Hrvatska brzo i bezuvjetno obaviti promjenu zakona. Mi ćemo pratiti taj proces i kada zakon bude donesen procijenit ćemo je li on onakav kakav je prvotno bio i u tom trenutku odlučit ćemo o daljnjim koracima, uključujući i obustavu postupka", rekla je Reding.
Komisija je prošli tjedan započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što je Hrvatska tri dana prije ulaska u EU u tadašnji zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga iz 2010. godine unijela ograničenje prema kojem će postupati po europskom uhidbenom nalogu samo za djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002., što je nije u skladu s europskom pravnom stečevinom.
Ministar Miljenić je rekao da ustavne promjene u koje Hrvatska ulazi i kojima se želi ukinuti zastara za sva teška ubojstva nisu povezane s ovim procesom usklađivanja s europskim uhidbenim nalogom. "Mi mijenjamo ustav jer želimo ukloniti zastaru za sva teška ubojstva i to nije povezano s ovim procesom. Imamo puno slučajeva političkih ubojstava u prošlosti, uključujući i komunistički režim. To želimo riješiti jer ne želimo da ti ljudi imaju zastaru kao zaštitu", rekao je Miljenić.
Na pitanje može li se ustavnim promjenama doći do situacije u kojoj bi se nekome, čije se izručenje traži, sudilo u Hrvatskoj umjesto da ga se izruči, Miljenić je ponovio da te dvije stvari nisu povezane. "Svi zahtjevi koji nam se postave bit će ispoštavani i promjene ustava nemaju veze s tim".
Povjerenica Reding je s tim vezi rekla da je "vremensko ograničenje važno pitanje, koje se riješava prema zakonima zemlje u kojoj je zločin počinjen". "To su vrlo kompleksna pitanja koja pravosudne vlasti trebaju promatrati od slučaja do slučaja. Iz rasprave koju smo imali, jasno je da će Komisija pozdraviti sve što Hrvatska radi na poboljšanju učinkovitosti europskog uhidbenog naloga i da neće biti dobro dočekano sve što bi Hrvatska radila na smanjenju efikasnosti toga instrumenta", rekla je Reding.
Nakon što je došlo do velike krize u odnosima Hrvatske s Europskom komisijom zbog kršenja europske pravne stečevine, Hrvatska je izrazila spremnost da promijeni sporni zakon, kolokvijalno nazvan "lex Perković", s tim da bi on stupio na snagu 15. srpnja 2014., što je Europskoj komisiji bilo neprihvatljivo.
Kada je Komisija pokrenula postupak protiv Hrvatske uslijedila je živa diplomatska aktivnost i učestali kontakti kako bi se spriječilo uvođenje sankcija. Isti dan kada je Komisija najavila pokretanje postupka telefonski su razgovarali premijer Zoran Milanović i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i dogovorili se da će pokušati učiniti sve kako bi se spriječile sankcije, a nakon toga hrvatski predstavnici bili su u stalnom kontaktu s Europskom komisijom. (Hina)
Vlada sutra uvodi izmjene
Vlada će već na sutrašnjoj sjednici utvrditi izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU, po kojima će se europski uhidbeni nalog od 1. siječnja sljedeće godine primjenjivati i na zločine počinjene prije 2002., doznaje se iz visokog izvora u Vladi. U Vladi tumače da te izmjene same po sebi ne mogu osigurati izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj, čije ga pravosuđe tereti da je organizirao ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Naime, u zakonu ostaje odredba po kojoj sud mora odbiti zahtjev za izručenje za kaznena djela za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara, a u Vladi kažu da je taj članak potpuno u skladu s europskom pravnom stečevinom i da nije bio predmet spora s Europskom komisijom. Kažu i da je Perkovićevo izručenje moguće jedino ako se promijeni Ustav pa će se Vlada sutra očitovati i o SDP-ovu prijedlogu ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva.
U Vladi su zadovoljni postignutim kompromisom s Europskom komisijom po kojem će Hrvatska europski uhidbeni nalog bez ograničenja primjenjivati najkasnije od 1. siječnja 2014., a ne od 15. srpnja, kako je Vlada ranije predlagala. Ističu da je dogovor postignut još prije tjedan dana u razgovoru premijera Zorana Milanovića i predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa. Posebno su zadovoljni što je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding danas pohvalila uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru.