Da je Lijepa naša i bez najnovijeg restriktivnog zakona, onog o medicinski potpomognutoj oplodnji, «antibaby država», potvrduju najnoviji podaci europske statisticke agencije Eurostat, po kojima su nižu stopu nataliteta od Hrvatske prošle godine imale samo cetiri europske države. Hrvatska je stopa iznosila 9,9 novorodenih na tisucu stanovnika, njemacka 8,2, austrijska 9,3, talijanska 9,6 i portugalska 9,8. U usporedbi s godinom ranije, naša je stopa malo povecana - u 2007. iznosila je 9,4. Stopa smrtnosti pak u Hrvatskoj stagnira, i dalje je 11,8 posto, pa to znaci da nam je prirodni prirast i dalje negativan -1,9. I po tome pripadamo europskoj manjinskoj skupini, u kojoj je još osam zemalja s negativnim prirodnim prirastom. Najvecu «negativu» bilježi Bugarska, -4,3, slijede Letonija i Madarska s -3,1, Litva s -2,6 te Njemacka s -2,1.
Demografsku sliku Hrvatske spašavaju tek imigranti, kojih je bilo 1,6 na tisucu stanovnika, za razliku od 1,3 u 2007. godini. Tako je zahvaljujuci njima broj stanovnika Hrvatske smanjen svega 0,3 promila, dok bi se prirodnim putem umanjio 1,9 promila.
S druge strane, dvadesetak država ima pozitivan prirast stanovništva pa Europa poboljšava svoju opcu demografsku sliku. Tako se procjenjuje da je prvog sijecnja ove godine u Europskoj uniji živjelo 499,8 milijuna ljudi, što znaci da se u godinu dana europska populacija povecala za 2,1 milijun osoba. Time je nastavljen trend povecanja prirodnog prirasta u EU-u, koji je zapoceo 2004. Za to je zaslužan blag porast stope nataliteta te stalni priljev imigranata, koji se godišnje krece izmedu 1,5 i 2 milijuna ljudi. Prošle je godine u Europi rodeno 5,4 milijuna djece, a prosjecna stopa nataliteta u EU-u bila je 10,9 novorodenih na tisucu stanovnika. U svim clanicama Unije, izuzevši Njemacku, stopa nataliteta se u 2008. povecala. Prvaci su i dalje Irci sa stopom nataliteta od 16,9, a dobro stoje Francuska s 13,0 te Velika Britanija s 12,9 novorodenih na tisucu stanovnika.