I dok je 2007. 54 posto kucanstava na razini EU-a imalo pristup internetu, u 2009. broj korisnika porastao je na 65 posto, pokazuje posljednje istraživanje Eurostata. Najveci udio domacinstava s pristupom internetu bilježi se u Nizozemskoj (90 posto), a najniži u Bugarskoj (30 posto).
U Hrvatskoj pristup intertnetu ima 50 posto kucanstava, koja mahom, kao i na razini EU-a, koriste širokopojasni pristup. Istraživanje je, naime, pokazalo da se na razini EU-a širokopojasnim pristupom internetu služi 56 posto kucanstava, nasuprot osam posto kucanstava koja imaju dial-up ili ISDN pristup internetu.
U predstojecem popisu stanovništva Hrvatske gradane ce se propitkivati i o korištenju interneta. To ce biti i prilika da se vidi je li došlo do povecanja broja korisnika i jesmo li se, možda, približili prosjeku EU-a.
"Ako se malo bolje pogleda, pristup internetu se u posljednje dvije-tri godine pretvorio u cisti commodity proizvod kojeg telekom kompanije guraju poput bilo kojeg drugog telekomunikacijskog proizvoda. Iz tog razloga, rast broja internetskih korisnika na godišnjoj razini je zanemariv i prakticki prati rast stanovništva u segmentu onih koji ne poznaju život bez interneta (dakle svake godine nešto više od 40.000 novih prikljucaka), što je jako malo", smatra informaticki strucnjak Marko Rakar.
Znacajnijeg rasta broja korisnika, pa i izjednacavanja s prosjekom EU-a, prema njegovom mišljenju, nece biti sve dok država ne proglasi internetski pristup strateškim interesom i dok se sustavno ne pocne uvoditi.
S obzirom na to da internet rapidno postaje primarna edukacijska platforma, to oklijevanje i nesposobnost države da prepozna strateški pravac koji treba držati imat ce i svoje dalekosežne i dugorocne posljedice, veli Rakar.
Nešto više od dvije trecine, odnosno 68 posto gradana u dobi izmedu 16 i 74 godine koristilo je racunalo u razdoblju od tri mjeseca prije provodenja istraživanja Eurostata. Slican udio (65 posto) koristio je internet. No, gledajuci po zemljama, taj udio varira pa je najviše korisnika ICT tehnologije, oko 90 posto, u Švedskoj i Nizozemskoj, dok je najmanji udio korisnika u Bugarskoj, Grckoj, Italiji, a osobito u Rumunjskoj.
Najveci broj korisnika, 89 posto, internetu pristupa od kuce. Hrvatska se tu našla blizu prosjeka Unije s obzirom na to da Eurostatovo istraživanje pokazuje da 90 posto ispitanika internetu pristupa iz topline doma. Osim kod kuce, 42 posto EU ispitanika internet koristi i na poslu. U Hrvatskoj to cini 35 posto ispitanika. Islandani (59 posto) i Norvežani (58 posto), kao i Finci (56 posto), najcešci su korisnici interneta na radnom mjestu, za razliku od Rumunja (31 posto) i Poljaka (32 posto).
Za pronalaženje roba ili usluga na razini EU-a internet koristi 51 posto pojedinaca. Medutim, razlike medu državama su ogromne, pa 12 posto Rumunja i 17 posto Bugara internet koristi za nešto više od provjere elektronske pošte, za razliku od preko 70 posto ispitanika u Nizozemskoj, Švedskoj, Luksemburgu, Danskoj i Finskoj.
Hrvatska je po tom parametru izjednacena s Italijom, u kojoj 33 posto ispitanika internet koristi za pronalaženje roba ili usluga. Medutim, u razdoblju od 2007., otkad se prate podaci za Hrvatsku, nekih velikih pomaka u tom segmentu nema. Te je godine internet kao izvor informacija koristilo 30 posto ispitanika, dok se udio korisnika interneta kao izvora informacija o robama i uslugama u 2008. povecao na 33 posto te na toj razini ostao i u 2009. godini. Italija, pak, u istom periodu bilježi rast broja korisnika za tri posto svake godine.