Hrvatska bi mogla uskoro dobiti penale Europske komisije jer nije za četvrtinu smanjila količinu biorazgradivog otpada, upozoravaju stručnjaci, ali iz nadležnog ministarstva se nadaju da će ipak biti pošteđena kazni.
Hrvatska se obvezala Europskoj uniji da će do kraja 2013. za četvrtinu smanjiti količinu biorazgradivog otpada u svom komunalnom otpadu, a to je trebala već godinu ranije po odredbama vlastitog Plana gospodarenja otpadom.
Stručnjaci i uprava se slažu da taj cilj Hrvatska za preostali mjesec dana ne može postići, ali od Ministarstva zaštite okoliša i prirode i od Agencije za zaštitu okoliša nije se moglo doznati koliko se u Hrvatskoj trenutno odvaja biorazgradivog otpada.
Prema podacima Agencije iz 2007. godine, biorazgradivi sastojci čine gotovo 70 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj, što je malo više od milijun tona, od čega je tek zanemarivi dio recikliran ili upućen na kompostiranje.
Od 1995. do 2003. prosječno je u hrvatskom komunalnom smeću bilo 74 posto biorazgradivog sastava, od čega 42 posto kuhinjskog i biootpada, 20 posto papira i kartona, tri posto kože i kostiju, 1,3 posto drva i osam posto tekstila, službeni su podaci.
Raspadanjem biorazgradivog otpada proizvodi se metan koji čini oko tri posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, ali prema procjenama stručnjaka, ima 72 puta veći utjecaj na aktualno globalno zatopljenje od ugljičnog dioksida. Zbog toga je EU Direktivom o otpadu obvezao članice da do 2016. za 35 posto smanje količinu biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, s izuzetkom nekih članica kojima je ostavljen rok do 2016.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode implicitno priznaju da cilj neće biti ostvaren i odgovaraju da je za ostvarenje te obaveze trebao biti uspostavljen funkcionalan sustav gospodarenja otpadom prije mnogo godina.
Naslijeđeni sustav ministar Mihael Zmajlović opisao je na primjeru Lećevice.
- Lećevica je slika većine takvih planiranih centara u Hrvatskoj, potrošen je novac, osnovane su tvrtke, isplaćivane su plaće, a Fond je davao milijunske iznose, ali potrebna dokumentacija nije napravljena, veli Zmajlović.
Komunalci čekaju lokalnu upravu
Većina komunalnih tvrtki skida sa sebe odgovornost te upućuje na Vladu ili lokalnu upravu koja je trebala donijeti planove gospodarenja otpadom, ali dvije tvrtke su i u tim uvjetima primijenile traženi sustav gospodarenja i – premašile cilj.
Na upite tvrtkama iz četiri regionalna središta odgovorile su one iz Zagreba i Splita. Čistoća Zagreb smatra da je trebalo donijeti Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba koji bi trebao definirati elemente i načine uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, posebno provedbene postupke, tehnologije obrade otpada te izvore i način financiranja izgradnje sustava.
Da bi pomogli u donošenju plana, u Čistoći su početkom 2012. formirali projektni tim koji je Upravi Holdinga početkom prosinca 2012. predao izvješće s vlastitim viđenjem, koje je i usvojeno u veljači 2013., odgovaraju.
Direktor Čistoće Split Stjepan Ivčević priznaje da na području Splitsko-dalmatinske županije ne postoji kompostana niti odlagalište biorazgradivog otpada te da je isti problem i kod Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i ostalih županija.
- Posjedujemo jedno reciklažno dvorište smješteno na odlagalištu Karepovac, a prema broju stanovnika trebalo bi biti najmanje sedam reciklažnih dvorišta, dodaje.
Otok Krk i Čakovec perjanice
No, u Hrvatskoj posluju dvije tvrtke koje su ne samo smanjile udio biorazgradivog otpada, nego primjenjuju cjelovitu praksu odvojenog odlaganja otpada: Ponikve s otoka Krka i Čakom iz Čakovca.
Grad Čakovec organizira cjelovit sustav unutar koga je uključeno i prikupljanje biorazgradivog otpada, s nešto više od tri tisuće korisnika. Tijekom 2012. godine, prikupljeno je oko 1.250 tona biorazgradivog otpada, a pokazatelji za 2013. godinu već sada daju naslutiti da će ta količina biti veća, kazala je direktorica Čakoma Snježana Tkalčec Avirović.
Tijekom 2012. godine izgradili smo reciklažno dvorište za potrebe Grada Čakovca, koje je početkom 2013. dobilo uporabnu dozvolu i proradilo u srpnju ove godine, kazala je.
Na otoku Krku se biootpad obrađuje u kompostani od čega dobivaju vrijedan humus. "U 2013 godini prikupit ćemo oko 3.400 tona biorazgradivog otpada, što je, po našim procjenama, nešto više od 50 posto ukupno odloženog biorazgradivog otpada", kazao je za Hinu rukovoditelj radne jedinice u Ponikvama Ivan Jurešić.
- Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku, popularno nazvan Eko-otok Krk omogućio je da je otok već sada u većoj mjeri zadovoljio ciljeve koje Zakon o održivom gospodarenju otpadom predviđa do 2020., kaže Jurešić i dodaje: "Mi do tada planiramo povećati postotak odvojeno skupljenog otpada na 80 posto".
Mirela Holy vjeruje da bi ostvarila cilj
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kaže se da posljednjih godinu dana zahvaljujući njemu poduzimaju mjere koje će omogućiti da se približimo cilju odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada, ali ne preciziraju koliko je trenutno odvajanja postignuto.
- Uvjereni smo da se kazne, kao krajnji instrument prisile zemljama da krenu u rješavanje problema, upućuju zemljama koji ne pokazuju jasnu inicijativu, a mi nismo jedna od njih, kažu iz Ministarstva.
Nitko nije znao reći što će se doista dogoditi i hoće li Hrvatska plaćati penale. Oni se obračunavaju po veličini prestupa, aktivnosti zemlje članice i sličnom. Prema podacima Zelene akcije od prije nekoliko mjeseci, Poljska plaća penale za neispunjenu politiku odvajanja otpada u iznosu od 57 tisuća eura dnevno, a Italija 200 tisuća eura dnevno.
Moguće je da će u siječnju početi stizati uplatnice. Ali čak i ako ne stignu ovaj siječanj, teško da ćemo ih izbjeći narednih godina, jer dok se politika odvojenog prikupljanja otpada počne provoditi trebat će nekoliko godina, a hrvatski sustav ne ulijeva nadu da bi se mogao brzo pokrenuti, procjenjuje Ivčić.
Bivša ministrica okoliša Mirela Holy imala je plan koji je predviđao postizanje navedenog cilja odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada.
- Tu nema velike filozofije. Bio je pripremljen pravni sustav koji smo imali namjeru realizirati kombinacijom stimulacija i pritisaka, u početku u četiri velika grada koja čine veliki dio sustava, kaže Mirela Holy.
Zakon o otpadu bio je pred donošenjem u svibnju 2012., kao i izmjene Plana gospodarenja otpadom u koji je bila unesena karta svih lokacija gospodarenjem otpadom. Također, bio je pripremljen novi pravilnik o gospodarenju otpadom koji bi propisao obavezu odvojenog odlaganja otpada, koji bi tijekom ljeta bio na raspravi, a već na jesen bio na snazi.
Holy je planirala pojačati investicije i u dogovoru s nadležnim ministarstvima u okviru postojećih lokacija u četiri velika grada izgraditi kompostane. Također, imala je namjeru angažirati veći broj komunalnih redara i pojačati nadzor ne samo pravnih osoba nego i građana. (Ivo LUČIĆ/Hina)