Neka nam demokratsko zajedništvo bude nadahnuće za daljnje izazove, poručio je danas potpredsjednik Hrvatskog sabora i obnašatelj dužnosti predsjednika parlamenta Josip Leko na svečanoj sjednici saborskog Predsjedništva u povodu Dana neovisnosti..
Naglasio je kako su hrvatski građani, u više od dva desetljeća samostalnosti, Hrvatsku od zemlje koja se u obrambenom i pravednom Domovinskom ratu doslovce borila za svoj opstanak, uspjeli izgraditi u demokratsku državu hrvatskog naroda i svih njezinih građana, zemlju parlamentarne demokracije i vladavine prava te tržišnog gospodarstva.
Istaknuo je kako sve te demokratske vrijednosti, kao i privrženost antifašizmu i antitotalitarizmu, čini hrvatsku državu modernom, demokratskom i europskom.
"Stoga na današnji dan imamo sve razloge da budemo ponosni. Nešto više od dva desetljeća u Hrvatskoj smo postigli enormno puno u državno-pravnoj i političkoj izgradnji, a najviše i prije svega na domoljublju, zajedništvu i vlastitom znanju, koristeći i nadograđujući pozitivno povijesno iskustvo. No, da bi se država potpuno izgradila i u svim područjima funkcionirala u skladu s potrebama i interesima njenih građana, potrebno je više generacija", poručio je Leko.
Napomenuo je kako Hrvatska svoju samostalnost, neovisnosti i slobodu najviše duguje hrvatskim braniteljima, koji su podnijeli najteži teret pravednog, oslobodilačkog i obrambenog Domovinskog rata.
"Hrvatska bez svojih branitelja je kao tijelo bez duše", rekao je Leko, izrazivši u ime Sabora zahvalnost braniteljima na njihovom bezrezervnom domoljublju i hrabrosti, odlučnosti i ustrajnosti.
U ime Hrvatskog sabora svim je hrvatskim građanima čestitao Dan neovisnosti, poželjevši da grade zajedništvo kako bi uspjeli u svom naumu i ozbiljnim nakanama da Hrvatska, kada iduće godine uđe u EU, bude ravnopravna i uspješna "onako kako smo si zacrtali".
Hrvatska danas slavi Dan neovisnosti, u sjećanje na 8. listopada 1991. godine kada je Hrvatski sabor jednoglasno odlučio raskinuti sve državnopravne veze na temelju kojih je Hrvatska zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ.
Sabor Republike Hrvatske, kako se tada nazivao, tom je povijesnom odlukom utvrdio da Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.
Hrvatska je odlukom odrekla legitimitet i legalitet svim tijelima bivše države te ustvrdila da ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime SFRJ.
Navedeno je i da Hrvatska, na temelju načela uzajamnosti, priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, te da je spremna s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose.
U odluci stoji i da je Hrvatska, kao suverena i samostalna država koja jamči i osigurava temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, pripravna ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama, kao i da će nastaviti postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ te na bivšu federaciju. Odluka je donesena tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na zahtjev Europske zajednice koja je zahtijevala da se tzv. jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
Taj je međunarodni moratorij istekao dan prije donošenja odluke, 7. listopada 1991., na dan kada je bivša JNA iz zrakoplova raketirala Banske dvore s namjerom likvidacije prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te članova tadašnje Vlade i parlamenta.
Napad je izveden u 15.03 sati i u njemu je poginula jedna osoba, a četiri su lakše ozlijeđene, a zbog te je agresije Sabor spomenutu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ donio na sjednici u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici.
Čestitka premijera Milanovića
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u ime Vlade i osobno čestitao je građanima Dan neovisnosti.
"Hrvatski je Sabor prije 21 godinu, poštujući volju svojih građana, proglasio neovisnost. Nismo zaboravili bolne ratne godine koje su uslijedile, kao što nismo zaboravili zahvalnost braniteljima na sjajnoj pobjedi izborenoj u neravnopravnoj borbi. Ta je pobjeda obvezujuća", stoji u čestitki. Milanović ističe da ona ne dopušta bilo kakvu državu, nego državu dostojnu svih žrtava podnesenih za ispunjenje višestoljetnog hrvatskoga sna: Hrvatsku, zemlju rada i reda, jednakosti pred zakonom, zemlju pravde i gospodarske stabilnosti, u kojoj će se moći čestito i časno živjeti od poštenoga rada.
Položeni vijenci državnog vrha na Mirogoju
U prigodi Dana neovisnosti Republike Hrvatske na zagrebačkom groblju Mirogoju položeni su zajednički vijenci predsjednika Republike, obnašatelja dužnosti predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade.
Obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko te izaslanici predsjednika Republike i Vlade - savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku Siniša Tatalović i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović - vijence su položili i zapalili svijeće kod Spomen obilježja-Zida boli, kod Grobnice narodnih heroja, na grob Ivice Račana predsjednika Vlade RH od 2000. do 2003., kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grob prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.
Vijenac je položen i zapaljena svijeća i kod Zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Polaganju vijenaca nazočila su i izaslanstva Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije RH, braniteljskih udruga i izaslanstvo Grada Zagreba.
Vukovar: Vijenci na Memorijalnom groblju
U povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske danas su podno Spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru vijence položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva.
U znak zahvalnosti svim braniteljima i civilima poginulim u Domovinskom ratu za neovisnost i slobodu Republike Hrvatske, vijence su položila i svijeće zapalila izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, Policijske uprave vukovarsko-srijemske te Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.
Molitvu za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu, molio je župnik župe sv. Filipa i Jakova, fra Ivica Jagodić. (Hina)