Jesu li, i u kojoj mjeri, proizvodi od svinjskog i pileceg mesa te jaja kontaminiranih dioksinom na farmama u Njemackoj, stigli do Hrvatske, nece biti moguce doznati, no sigurno nije rijec o kolicinama koje bi mogle utjecati na akutno zdravlje gradana, istice mr. sc. Marijan Katalenic, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri HZJZ-u.
Prema njegovim rijecima, razloga za paniku nema, no otvorena je Pandorina kutija. Doksini su, navode strucnjaci, svuda oko nas, konzumirani u vecim kolicinama kratkotrajno, odnosno u malim kolicinama kroz duži period, uzrokuju karcinom, zbog cega ce morati pojacati i nadzor u prehrambenom lancu.
Utjecaj dioksina na ljudsko zdravlje poceo se intenzivno ispitivati tek nakon kemijske katastrofe 1976. godine u talijanskom gradu Seveso, kad su zbog dima iz jedne kemijske tvornice pocela prva oboljenja. Kako navodi dipl. ing. Sandra Bašic iz Hrvatske agencije za hranu, dioksin u zrak dolazi gorenjem šuma, izgaranjem goriva, paljenjem otpada iz domacinstva, komunalnog i industrijskog otpada. Vode mogu biti onecišcene dioksinom kada kišnica nosi pesticide s obradenih poljoprivrednih površina.
Iz HAH-a porucuju da putem Europskog RASFF sustava za uzbunjivanje nije pristigla obavijest da je sporni proizvod isporucen na hrvatsko tržište te ne postoji opasnost za hrvatske potrošace. Dodaju da rade na procjeni rizika.
Hrvatska iz Njemacke uvozi prehrambene proizvode, u kojima su i jaja. Istovremeno, kod nas postoji samo jedan laboratorij opremljen za detekciju dioksina, no nije opremljen za analizu dioksina u namirnicama!
Prema rijecima ing. Katalenica, treba uzeti u obzir cinjenicu da postoji oko 170 spojeva dioksina, no manje ih je od deset izuzetno toksicno, ostale pak udišemo, pijemo i jedemo - svakodnevno. Jesu li na njemackim farmama otkriveni upravo ti, najotrovniji spojevi, tek ce biti ustanovljeno.