Hrvatska: 5 planskih područja, gradovi u 2 razreda

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Vlada je nakon gotovo dvije godine priprema iznijela u javnost prvi dokument o teritorijalnoj reorganizaciji.

Ministarstvo regionalnog razvoja, odnosno ministar Branko Grčić, na jučerašnjoj je konferenciji za novinare predstavilo nacrt Zakona o regionalnom razvoju, koji bi od 1. siječnja 2015. godine u potpunosti zamijenio Zakon o područjima posebne državne skrbi te Zakon o brdsko-planinskim područjima. Gledano s praktične strane, ova reforma znači da će se preraspodijeliti sredstva koja su služila kao potpore nerazvijenim krajevima.

- Radimo strategiju na osnovu statističkih podataka, tako da će područja koja su ispod 75 posto razvijenosti prema državnom prosjeku dobivati pomoć, pojasnio je Grčić, objašnjavajući kako se do statističkog prosjeka došlo izračunom pet mjerila: osobnog dohotka po stanovniku, stope nezaposlenosti, izvornog prihoda jedinice lokalne samouprave po glavi stanovnika, stope obrazovanosti te kretanja broja stanovnika između dva popisa.

U brojkama, 80 jedinica lokalne samouprave koje sada primaju dotacije države ostat će bez toga, dok bi 105 onih koji ne primaju sada ušlo u jedinice kojima se pomaže. Jedan primjer onih koji primaju pomoć države je eklatantan - Dubrovnik je razvijeniji od hrvatskog prosjeka, ali prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi i dalje doniran od državnog proračuna. Hrvatska je radi lakše preraspodjele sredstava podijeljena i na pet planskih područja. Dalmacija je jedno područje, Istra, Rijeka i Lika drugo, Zagreb sa Siskom, Karlovcem i Bjelovarom treće, sjeverna Hrvatska četvrto, a Slavonija peto. Svrha je podjele grupiranje županija radi lakšeg strateškog planiranja te koordinacije kako prema državnim sredstvima, tako i prema onima Europske unije.

Pored toga, uvode se i novine u vidu urbanih područja, podijeljenih na dva razreda. U prvom su četiri velike konglomeracije, znači Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, a u drugoj sva gradska središta s više od 35 tisuća stanovnika. To je bilo potrebno jer u novom EU- proračunu po pet posto iz strukturnih fondova namijenjeno je baš urbanim područjima. (D. RADALJAC/NL)


Podijeli: Facebook Twiter