Bogatstvo u svijetu sve je veće, pa je bruto financijska imovina kućanstava u 53 države prošle godine skočila na 136.000 milijardi eura, ili za 7,1 posto, objavio je jučer Allianz u godišnjem Izvješću o globalnom bogatstvu. Najbogatija su kućanstva u Švicarskoj, koja imaju 157.446 eura neto financijske imovine po stanovniku, u SAD-u (138.714) i Ujedinjenoj Kraljevini (86.233), dok se Njemačka nalazi na 18. mjestu sa 44.769 eura po stanovniku.
– Hrvatska je zauzela 34. mjesto sa 7.774 eura, što u međunarodnoj usporedbi znači pad na ljestvici za pet mjesta, primjećuje Allianz. Međutim, te podatke treba kritički gledati, jer je financijska imovina hrvatskih kućanstava tijekom 2014. zapravo skočila, i to za 7,3 posto, brže od prosjeka. To znači da se kućanstva u nekim zemljama u prosjeku bogate još brže od hrvatskih. Među istočnim članicama EU, bolje su plasirane Slovenija s 12.635 eura po stanovniku, Estonija (11.026), Češka (11.275) i Mađarska (9.178 eura). Najslabije su Poljska (6.194), Bugarska (6.455) i Rumunjska sa 4.227 eura neto finanijske imovine po stanovniku.
Sasvim je drugo pitanje kako je ta štednja – u koju se ubraja novac u bankama, dionicama i ostalim vrijednosnim papirima – raspoređena među građanima. U taj prosjek Allianz je ubrojio multimilijunaše, kao i one koji imaju samo dugove. Proteklih godina, neki svoju štednju povećavaju daleko brže od rasta gospodarstva, odnosno BDP-a, dok znatnom dijelu stanovništva rastu samo dugovi, koji su prema podacima MMF-a najveći u modernoj povijesti čovječanstva.
Zaduženost hrvatskih kućanstva također je najveća u povijesti i jedna od najvećih u EU. Istodobno, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava iznosi 51 milijardu eura, a triput je veća od dugova, prema Allianzovim podacima. To je, očito, odraz rasta dohodovnih nejednakosti među stanovništvom, koje su u Hrvatskoj slične kao u većini Europe. Štednja (nekih) Hrvata povećava se daleko brže od tempa kojim rastu dugovi kućanstava, slično kao u drugim državama.
Dugovi hrvatskih kućanstava iznose oko oko 41 posto BDP-a, osjetno više od prosjeka EU (33 posto). Dužnija od naših, u istočnim članicama EU, samo su kućanstva Estonije (44 posto). U Sloveniji zaduženost iznosi 33 posto, Mađarskoj 29, a Rumunjskoj 24 posto. Allianz kaže da je bruto financijska imovina kućanstava u 53 promatrane države čak 250 posto veća od vrijednosti njihova BDP-a.
– U teoriji, kućanstva svojom financijskom imovinom mogu državne dugove tih zemalja podmiriti tri puta, primjećuje Allianz. (Branko PODGORNIK)