Hrvatski gradani lani su popili lijekova u ukupnoj vrijednosti pet milijardi kuna, oko pet posto više nego u 2010. godini. Najtraženiji su ponovno bili lijekovi za visoki tlak, a odmah za njima psiholeptici, lijekovi za živcani sustav te za gastritis i druge želucane probleme.
Antihipertenzivi, lijekovi za snižavanje tlaka, i dalje vode na ljestvici medikamenata koje Hrvati najviše piju, a ove su godine potpuno preuzeli vodstvo nad onima za smirenje i snižavanje masnoca u krvi.
Znacajan porast potrošnje, prema izvješcu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova u 2011. godini, zabilježen je kod onih protiv raka, za oko 20 posto, zatim lijekova za probavni sustav (za 18 posto) i hormonskih pripravaka za oko 10 posto. Ukupna je potrošnja lijekova bila 896,20 dnevnih doza na tisucu stanovnika, 50-ak doza manje nego godinu ranije, no to ne znaci da su Hrvati trošili manje lijekova, upozoravaju iz HALMED-a.
Manje se trošilo na lijekove protiv masnoca u krvi i one protiv anemije, ali ne zbog realno manje potrošnje, nego zbog promjene u propisanoj dnevnoj dozi.
Najviše se u Hrvatskoj u 2011. godini po broju popijenih tableta uzimo amlodipin, lijek protiv visokog tlaka, drugi je ramipril, iste namjene, a treca je acetilsalicilna kiselina, odnosno andoli i aspirini. Bitno se više nego ranijih godina konzumirao ranitidin, antiulkusni lijek koji sprjecava lucenje želucane kiseline, cija je potrošnja porasla za cak 78 posto. Drugi je pantoprazol, lijek za ublažavanje gastritisa i drugih smetnji gornjeg probavnog sustava, koji se trošio 20-ak posto više nego godinu ranije.
Rasla je i potrošnja ibuprofena te hormonskog pripravka metformina. Znacajno je smanjena potrošnja folne kiseline, a prepolovljena je potrošnja atorvastatina i simvastatina te ostalih hipolipemika koji se koriste za smanjenje masnoce u krvi. Kao i kod antireumatika diklofenaka, cija je potrošnja smanjena za oko 11 posto, razlog nije stvarno smanjenje potrošnje, vec promjena u dnevnim dozama propisanim za navedene lijekove.
Dok se na antihipertenzive, psiholeptike trošilo jednako mnogo kao i ranijih godina, znacajno više novca, trecinu više nego godinu ranije, otišlo je na lijekove za poremecaje kiselosti, odnosno na lijecenje pacijenata sa želucanim tegobama. Više se trošilo i na antidijabetike, lijekove za šecernu bolest, te na lijekove za mokracni sustav i štitnjacu.
Financijski gledano, najviše se potrošilo na citostatike, oko pola milijarde kuna, a zatim na lijekove za srce i krvožilni sustav, oko 350 milijuna kuna. Na trecem su mjestu antibiotici, na koje je prošle godine potrošeno više od 300 milijuna kuna, jednako kao i na psiholeptike, odnosno lijekove za živcani sustav. Hrvati su u ljekarnama najcešce kupovali andole i aspirine, lijekove za želudac, vitamine C i B, i ibuprofen, protuupalni lijek koji se vrlo cesto koristi i kao lijek protiv široke palete bolova.
U potrošnji lijekova prednjace Požeško-slavonska, Licko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija, gdje svaki stanovnik dnevno popije u prosjeku barem jednu tabletu. (Lj. BRATONJA MARTINOVIC)