Više od dvije godine nakon što je proveden popis stanovništva objavljen je drugi bitan kontingent podataka. Državni zavod za statistiku objavio je podatke o bračnom stanju, obitelji i kućanstvima. O rezultatima i njihovoj važnosti razgovarali smo s Anđelkom Akrapom, pročelnikom Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
- Prosječna veličina kućanstva je 2,8 članova, a prije 60 godina bila je 3,8. Obitelj se smanjuje, znači li to da tradicionalno snažne obiteljske veze i s njima povezane socijalne mreže slabe?
- To su suvremeni trendovi: obitelj je sve manja. To da je veličina prosječnog kućanstva 2,8 nije ništa neočekivano. I to pokazuje da je hrvatsko stanovništvo demografski staro i da je velik udio samačkih kućanstava i, što je osobito zabrinjavajuće, sa starijim stanovništvom.
- Popis je pokazao i da više od četvrtine djevojaka i žena starijih od 15 nije rodilo. Iz ovog podatka se može zaključiti da dio današnjeg radnog kontingenta jednog dana neće imati tko nadomjestiti.
- Hrvatsko stanovništvo se od šezdesetih godina ne obnavlja u jednostavnom broju. Razlog za to u začetku je iseljavanje. Tijekom čitavog 20. stoljeća iz Hrvatske se iseljavalo. Svaka modernizacija, svaka promjena odnosila je veliki kontingent prema inozemstvu. No, problem niskog fertiliteta u Hrvatskoj nije posljedica promjene životnih vrednota. Prvenstveno se radi o problemu egzistencije. Hrvatska nema demografsku politiku, što bi značilo da osoba bude slobodna hoće li imati ili neće imati djecu.
Prema istraživanjima, razlikuje se stvarni broj djece od željenog broja djece za točno jedno dijete. Umjesto 1,4 totalna stopa fertiliteta bila bi 2,4. Nijedna vlast nije oblikovala demografsku politiku. (T. PONOŠ/NL)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU