Cini se da je kriza gradane pogodila puno teže nego što to pokazuje službena statistika. U posljednje dvije godine hrvatska su kucanstva svoju potrošnju osnovnih živežnih namirnica smanjila za prosjecno 36 posto, dok su kucanstva u zapadnoj Europi tu potrošnju snizila za 11 posto, pokazalo je istraživanje u 34 europske zemlje koje je u srijedu objavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Cak 70 posto hrvatskih kucanstava osjetilo je krizu u vecoj ili manjoj mjeri, dok preostalih 30 posto smatra da su ostali na istome. Kriza je stanovnike istocne Europe pogodila daleko teže nego one u zapadnoj, a najgore je prošla jugoistocna Europa, tvrdi EBRD. Gradani Hrvatske bolje su prošli od Bugarske, Rumunjske, Srbije ili Makedonije, ali im je teže nego gradanima nekih tranzicijskih zemalja srednje Europe.
Osim što su srezala izdatke za osnovne namirnice, hrvatska kucanstva prepolovila su potrošnju tzv. luksuznih proizvoda (pad od oko 55 posto), a izdatke za alkohol i pušenje smanjila su za 28 posto - više od prosjeka kucanstava u 29 tranzicijskih zemalja. Ona su izdatke za hranu srezala za 39 posto, za luksuz 45, a za alkohol i pušenje 24 posto. Na zapadu Europe, pak, za luksuz se izdvaja trecinu manje nego prije krize, a za alkohol i pušenje 14 posto manje.
Zbog materijalnih nevolja, europski gradani prorijedili su i posjete lijecniku, a najviše u istocnoj Europi, prosjecno oko 12 posto. U Hrvatskoj je broj odgodenih ili preskocenih posjeta lijecniku porastao samo 4 posto, koliko i u zapadnoj Europi. Hrvatski gradani su i malo bolji platiše od prosjeka tranzicijskih zemalja, u kojima je 18 posto kucanstva odgodilo placanje razlicitih dobara. U Hrvatskoj je placanja odgodilo njih 10 posto, a u zapadnoj Europi oko sedam posto. (Branko PODGORNIK)