Pomoć države prezaduženim građanima kroz Zakon o osobnom stečaju mogla bi zapeti na tome da država još uvijek ne može utvrditi kakvu i koliko vrijednu imovinu imaju njezini građani. Najveći problem i dalje su zemljišne knjige, što bi mogla biti prepreka tomu da se utvrdi s kojom sve imovinom netko raspolaže u osobnom stečaju.
O tome je jučer gostujući na Hrvatskom radiju govorio i ministar financija Slavko Linić, koji već dulje vrijeme ističe da se država nakon razduživanja gospodarstva sada mora jače posvetiti razduživanju građana, a to u jednom dijelu znači i otpisu duga. Takvu je preporuku Hrvatskoj nedavno dao i Međunarodni monetarni fond. Prema podacima Fine, u blokadi je više od 307 tisuća građana i to zbog 24,4 milijarde kuna neplaćenih obveza od čega više od polovice otpada na banke.
Građani koji imaju blokirane račune i kojima prijete ovrhe očekuje Zakon o osobnom stečaju, što ga pripremaju Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa, a Linić vjeruje da će zakon biti pripremljen u prvom polugodištu ove godine, a uključivat će za svakog građanina osobnog skrbnika koji će procjenjivati njegovu imovinu i mogućnost otplate duga, pa tako i visinu potrebnog otpisa. No, u tome se skriva i zamka jer u procjenu mora ući cijela imovina građana, a nju Hrvatska ni dan danas pouzdano ne može utvrditi za svakog pojedinca.
- Kako riješiti dugove građana kada nemamo sređene zemljišne knjige, kada imamo masu tajnih podataka? poručio je Linić.
Zasad je Vlada građanima pokušala pomoći tako što je bankama omogućila smanjenje osnovice za plaćanje poreza na dobit u iznosu otpisanih kredita. Riječ je o mjeri koja je na snazi tek nekoliko mjeseci, ali iz banaka svejedno nismo uspjeli dobiti konkretne odgovore o tome koliko su na taj način otpisali kredita.
Nepostojanje uređenih zemljišnih knjiga znači da se može dogoditi otpis duga nekome tko u nekretninama ima vrijednost od nekoliko stotina tisuća eura, a da puno lošije od takvog građanina prođe onaj tko uredno na svoje ime u zemljišnim knjigama ima tek jedan stan vrijedan primjerice 50 tisuća eura. (Jagoda MARIĆ/NL)