Svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku baci 179 kilograma hrane, dok na razini cijele Unije u smece ode 89 milijuna tona hrane, objavila je nedavno Europska komisija, koja smatra da se tim problemom treba pozabaviti i u kontekstu aktualne financijske krize jer "rasipanje hrane znaci rasipanje novca".
Komisija želi svesti na minimum bacanje hrane na svim razinama - u procesu njezine proizvodnje, distribucije i potrošnje, odnosno "natjerati" i kucanstva, i ugostitelje, i proizvodace da promijene svoje ponašanje. Pogotovo zato što su predvidanja za buducnost još pesimisticnija: ako se ništa ne poduzme, do 2020. godine u Europskoj uniji godišnje ce se bacati 126 milijuna tona hrane.
Prema podacima kojima raspolaže Komisija, za vecinu otpada, 42 posto, odgovorna su kucanstva. Slijedi proizvodni sektor s 39 posto, zatim ugostiteljstvo s 14 posto te veleprodaja i maloprodaja s pet posto.
Kakva je situacija u Hrvatskoj, teško je reci jer precizna statistika ne postoji. No, u Banci hrane, nevladinoj organizaciji koja se bori za smanjenje siromaštva i protiv rasipanja hrane, isticu da zbog krize hrvatski gradani manje rasipaju hranu.
- Statisticki je to teško dokazati, ali hrana se više ne baca kao prije, a uslijed krize se i manje kupuje, kazao nam je Miroslav Lakuš, predsjednik udruge Banka hrane. Upravo banke hrane Europska komisija navodi kao jedno od rješenja za viškove prehrambenih proizvoda jer one diljem Europe prikupljaju namirnice i distribuiraju ih dalje udrugama koje pomažu siromašnima.
Europska komisija istice da do rasipanja dolazi na svim razinama. U proizvodackom sektoru bacaju se, primjerice, proizvodi koji su ošteceni prilikom pakiranja. U ugostiteljskom sektoru problem su porcije jednake velicine za sve, ali i to što Europljani još nemaju naviku ostatke iz restorana uzimati kuci. Kad su u pitanju kucanstva, razlozi bacanja hrane su, primjerice, nedostatak planiranja pri kupovini namirnica i nepridavanje dovoljno pozornosti roku trajanja.
Zbog svega toga Komisija preporucuje gradanima da prilikom odlaska u kupnju hrane sastave popis i njega se pridržavaju, da provjere datume na pakiranjima, da dobro održavaju svoj hladnjak da bi hrana dulje ostala svježa, da hranu cuvaju u skladu s uputama na pakiranju, da zamrzavaju viškove te da, ako imaju mogucnost, od ostataka hrane, primjerice, voca, naprave - kompost. (I. FRLAN/Novi list)
U Europi 240 banaka hrane
U 21 europskoj zemlji trenutno djeluje cak 240 banaka hrane. Prema Lakuševim rijecima, u prošloj godini u Europi je putem njih prikupljeno 359.960 tona hrane, cija je vrijednost procijenjena na 992 milijuna eura. Hrvatska Banka hrane je, pak, od travnja ove godine prikupila 13 tona hrane, i to u suradnji s nekoliko tvrtki koje su bile voljne pomoci.