Očekivani zdravi život nakon 65. godine života u Europskoj uniji u prosjeku za muškarce i žene iznosi još devet godina. U Hrvatskoj je pak očekivano razdoblje zdravog života, a pritom se misli na život bez velikih zdravstvenih problema koji bi uzrokovali invaliditet ili ograničili uobičajene aktivnosti, još svega sedam godina.
Da se naša zemlja ne može mjeriti s prosjekom EU-a po pitanju očekivanih zdravih godina života, a time niti povećati radni vijek sa 65 na 67 godina, barem ne još, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za 2011. godinu, ureda za statistiku Europske unije koji su objavljeni ovih dana.
Ako bi Vlada podlegla nedavnim zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda te pomaknula odlazak u mirovinu na 67 godina, samo bi prvih pet godina mirovine stariji ljudi u Hrvatskoj proveli u dobrom zdravlju!
Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica za socijalnu politiku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, upozorava da se problem neće riješiti pukim povećanjem dobne granice.
- Hrvatska je među europskim državama koje imaju najkraće očekivane godine zdravog života, ali zato držimo treće mjesto u Europi po broju kroničnih bolesnika i osoba s dugotrajnim zdravstvenim problemima. U takvim se uvjetima ne može radnike tjerati da rade do 67 godine, ističe Milidrag Šmid.
Prema podacima Eurostata, najviše godina zdravog života nakon 65. godine imaju građani u Norveškoj i Švedskoj i to čak 16, odnosno 15 dodatnih godina žene te 15, odnosno 14 muškarci, pa u ovim zemljama starije osobe provode najdulji zdravi umirovljenički život.
Najmanje se zdravih godina života nakon 65. očekuje u Slovačkoj, svega tri godine za žene i četiri za muškarce. Stoga ne čudi da je u ovoj zemlji starosni uvjet za odlazak u mirovinu jedan od najnižih u Europi - 62 godine za muškarce i 59 za žene.
U Hrvatskoj trenutno muškarci moraju raditi do 65. godine, dok se za žene starosni uvjet za umirovljenje svake godine produljuje, a trenutno iznosi 60,9 godina dok je u planu da se do 2030. godine izjednači s onim muškaraca.
Do 2020. godine očekuje se da će većina članica EU-a povisiti dobnu granicu za umirovljenje slijedeći primjere povećanja na 67 godina u Nizozemskoj, Njemačkoj i Danskoj te na 68 godina u Velikoj Britaniji i Irskoj. (M. JERIN)