Unatoc zakonu o zabrani pušenja, koji je bitno reducirao kolicinu duhanskog dima u kaficima i restoranima, Hrvati i dalje puše više i cešce nego Europljani, kažu da ih zabrana pušenja nece odvratiti od te navike, a puno su liberalniji i u pogledu paljenja cigarete u svom domu, pokazalo je novo izvješce Eurobarometra o pušackim navikama u Europi objavljeno uoci Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja.
Prema Eurobarometru, redovito puši 29 posto Europljana i 33 posto Hrvata. Gotovo polovina stanovnika Europe (49 posto) nikad nije pušila, dok je njih 22 posto raskrstilo s tom lošom navikom. U pogledu pušenja, najgora je situacija u Grckoj, gdje puši cak 40 posto stanovništva, a odmah za njom, s tek kojim postotkom manje, slijede Bugarska, Madarska i Turska.
U cigareti najmanje uživaju Švedani i Finci, gdje je udio pušaca tek oko 16 posto.
Po svojim pušackim navikama, Hrvati su najslicniji ostalim državama u regiji, pa tako u najvecoj mjeri konzumiraju tvornicki proizvedene cigarete, a popuše u prosjeku 18,8 cigareta na dan. Prosjecni stanovnik Europe, za usporedbu, dnevno popuši cetiri cigarete manje, a brojem popušenih cigareta prednjaci Grcka, s cak 21 cigaretom po pušacu dnevno.
Dok je izloženost duhanskom dimu u kaficima i restoranima danas bitno manja u odnosu na zemlje EU-a, jer ce gosta s cigaretom u kaficu zateci svaki drugi gradanin EU-a i tek svaki treci Hrvat, i dalje smo puno benevolentniji prema duhanskom dimu u vlastitom domu ili automobilu. Pušiti se smije u domovima 38 posto Europljana i u cak 69 posto domova u Hrvatskoj.
Cak i nepušaci u nas su daleko skloniji dopustiti pušenje u svom domu, pa ce paljenje cigarete zabraniti dvostruko rjede nego prosjecni stanovnik Europe.
Po svijesti pušaca o štetnosti pušenja, ne odudaramo od Europe. U zadnjih godinu dana bar jednom je pokušalo prestati pušiti oko 28 posto pušaca u EU-u i Hrvatskoj, a vecini to nije bio prvi pokušaj. Europljani su u tome nešto uporniji od Hrvata jer je kod nas više onih koji su pokušali prestati s pušenjem samo jednom, dok Europljani to pokušavaju cešce.
Kad se odluci ostaviti cigarete, 54 posto pušaca u Hrvatskoj u tome ustraje manje od tjedan dana, dok ih oko 20 posto izdrži i dulje od dva mjeseca.
Pušaci se najprije ostavljaju cigarete radi vlastitog zdravlja (71 posto), zatim na nagovor obitelji i prijatelja, te zbog cijene cigareta. Tek je svaki cetvrti pušac razmišljao o prestanku pušenja radi zdravlja okoline, a svaki peti kaže da ga je potakla zabrana pušenja na javnim mjestima.