Stanovnik Hrvatske u prosjeku godišnje proizvede nešto više od 370 kilograma otpada, što Hrvatsku svrstava među europske zemlje s najmanjom količinom komunalnog otpada. No, za razliku od mnogih drugih država, Hrvatska većinu tog otpada ne reciklira, nego ga samo sprema na odlagališta.
Europski statistički ured, Eurostat, objavio je podatke o količinama komunalnog otpada koji se godišnje stvaraju u Europi. Ti podaci pokazuju da su stanovnici Hrvatske 2011. godine proizveli 373 kilograma otpada po osobi. Od te količine, 371 kilogram na neki je način tretiran: 92 posto završilo je na odlagalištima, dok je svega osam posto reciklirano i još mizernijih jedan posto pretvoreno u kompost. Među zemljama članicama Europske unije, na sličan se način prema komunalnom otpadu odnose još samo Rumunjska, Bugarska i Malta.
Prvak u recikliranju na europskoj razini je Njemačka. U toj zemlji reciklira se 45 posto od 597 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, dok na odlagalištima završi samo jedan posto. Spalionice otpada najzaposlenije su u Danskoj koja je, prema podacima Eurostata, u 2011. godini spalila više od polovice od prosječnih 718 kilograma otpada po osobi. Kompostiranje je, pak, najčešća metoda u Austriji: Austrijanci u prosjeku bace oko 550 kilograma smeća, od čega 34 posto završava kao kompost. (I. F./NL)