Razlicitim programima pomoci Europska je unija u posljednjih 15 godina Hrvatskoj dodijelila 1,3 milijarde eura za financiranje projekata, otkrila je Vlada u izvješcu o korištenju pretpristupnih programa pomoci EU-a u drugoj polovici prošle godine.
Od pocetka pristupnih pregovora, pak, krajnjim su korisnicima iz europskih fondova isplacena 272,3 milijuna eura, mada je vrijednost ugovorenih projekata veca i iznosi 386,8 milijuna eura za razdoblje od veljace 2006. do kraja prošle godine.
To znaci da je u tom razdoblju, koje se poklapa s trajanjem pregovara o clanstvu u Europskoj uniji, Hrvatska uspjela ugovoriti 85,9 eura pretpristupne pomoci po stanovniku što je svrstava u "zlatnu sredinu" medu zemljama clanicama EU-a.
Naime, prema dostupnim podacima, zemlje istocne i srednje Europe u pretpristupnom su razdoblju iz tri fonda EU-a - Phare, ISPA i SAPARD - prosjecno uspjele dobiti oko 95 eura po stanovniku. Pritom su, primjerice, Ceška i Rumunjska s 58, odnosno 56 eura po stanovniku, bile lošije od Hrvatske, dok su Madarska sa 107, Slovenija sa 112 ili Estonija s cak 177 eura po stanovniku daleko nadmašile Hrvatsku.
Izvješce hrvatske Vlade, o kojem ce uskoro raspravljati i saborski zastupnici, navodi vrlo visoku iskorištenost programa CARDS. U tom je fondu iskorišteno 95 posto novca - od oko 75 milijuna eura ugovorena su 72 milijuna. U programima PHARE stopa ugovorenosti je oko 85 posto, a u programu ISPA, namijenjenom prometnoj infrastrukturi i zaštiti okoliša, ugovoreno je 56 od 59 milijuna eura. No, zasad je krajnjim korisnicima placeno gotovo dvostruko manje.
Što se tice poljoprivrednog fonda SAPARD, u njemu je Hrvatska izgubila više desetaka milijuna eura jer je stopa njegove iskorištenosti bila oko 50 posto. Sa slicnim su se problemima u SAPARD-u susrele i druge zemlje istocne i srednje Europe, pa je tako, primjerice, Madarska u prvom krugu uspjela dogovoriti samo 30 posto novca koji je imala na raspolaganju.
Prema podacima Europske komisije za 2004. godinu, u SAPARD-u su doista uspješne bile tek Litva, Ceška i Estonija (Ceška je cak ugovorila i više novca nego što joj je Komisija bila namijenila), no neke su se zemlje, poput Slovenije, kasnije znatno popravile. Tako je 2004. Slovenija imala ugovoreno 57 posto novca iz poljoprivrednog programa da bi dvije godine kasnije cak i premašila predvideni iznos. (Irena FRLAN/Novi list)