Najave uvođenja poreza od 12 posto na kamatu na štednju s prvim danom iduće godine, nisu uznemirile štediše i pokrenule povlačenje štednje, može se čuti iz banaka. Povlačenja štednje, međutim, neće biti niti nakon što porez uistinu bude uveden, uvjereni su financijski savjetnici. Prebacivanje ušteđevine negdje drugdje u EU, napominju, ne isplati se jer su ovdje kamate, iako u stalnom padu, ipak više nego drugdje u EU, dok su porezi na štednu kamatu tamo i puno veći. Ako se zbog oporezivanja ipak smanji broj deponenata, vjerojatno slijedi rast kamate na štednju, ali time i na kredite, zaključuju.
U ostalim EU državama kamata na štednju kreće se oko jedan, do 1,5 posto, u Hrvatskoj pak, kao posljedica visokih kamata na kredite, od 2,5 do tri posto. S druge strane, dok bi se kamata na štednju kod nas oporezivala po stopi od 12 posto, drugdje u EU riječ je o stopi od 15 do čak 30 posto. U Italiji, primjerice, taj porez iznosi 20 posto, u Sloveniji, u kojoj se oporezuje zarada od štednje veća od tisuću eura, porez je 25 posto. U Mađarskoj je riječ o 16 posto, u Austriji 25 posto, u Njemačkoj isto toliko. Zarada od štednje oporezuje se i u Srbiji, po stopi od 15 posto, osim štednje u domaćoj valuti, u Crnoj Gori stopa iznosi devet posto.
Prema dosadašnjim najavama, Hrvatska će oporezivati zaradu od štednje (ne glavnicu štednje) veću od 12.000 kuna. Hrvatski građani u bankama drže oko 165 milijardi kuna oročene štednje, uglavnom na godinu dana, oročenja su uglavnom u eurima, usmjerena prema nerizičnoj štednji, koju predstavljaju osigurani depoziti banaka, do sto tisuća eura. Takvi, osigurani depoziti čine 95 posto ukupne štednje, što znači da će porez zahvatiti svega oko pet posto ukupne štednje, odnosno, procjenjuje se, oko 60.000 štediša. Na primjeru jedne takve, velike štednje, i s prvih neoporezivih 12.000 kuna zarade, netko tko uz kamatu od 2,5 posto ima štednju od milijun kuna i time prihod od štednje od 25 tisuća kuna godišnje, plaćat će porez na 13 tisuća kuna dohotka od štednje, u iznosu od 1.560 kuna. Ni takvim se štedišama štednju ne isplati seliti drugdje u EU, gdje su kamate manje, a porezi veći, što potvrđuju i banke. ((B. MRVOŠ PAVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU