Od početka godine do kraja studenog država je potrošila 7,78 milijardi kuna više nego što je prikupila novca u proračun. Ipak, minus u državnoj blagajni manji je za dvije milijarde kuna nego lani u isto vrijeme kad je iznosio 9,98 milijarda kuna. Ovim tempom Hrvatska će do kraja godine, uvjereni su u Ministarstvu financija, uspjeti održati deficit zadržati u planiranim okvirima, odnosno ispod deset milijardi kuna.
Prihodi državnog proračuna u jedanaest su mjeseci iznosili 100,84 milijarde kuna i za 2,5 posto, odnosno za dvije i pol milijarde kuna, veći od lanjskih u istom razdoblju. Najveća razlika stvorena je na PDV-u od kojeg je država ubrala tri milijarde kuna više nego lani, i to je najvećim dijelom posljedica povećanja stope tog poreza sa 23 na 25 posto, ali i veće porezne discipline, objašnjavaju u Ministarstvu financija.
Trošarine su za 2,2 posto manje nego lani, a najviše su podbacile one na naftne derivate i automobile. No, zato su za gotovo šest posto veći prihodi od trošarina na cigarete. Što se tiče doprinosa, oni za mirovinski staž veći su za 1,5 posto, što je unatoč smanjenju broja zaposlenih posljedica uredbe po kojoj je zabranjena isplata plaća bez doprinosa. Stopa zdravstvenih doprinosa smanjena je sa 15 na 13 posto, pa su prihodi manji za oko pet posto.
U Ministarstvu financija priznaju da nisu ostvarili najvažniji plan kad su u pitanju rashodi, a to je smanjenje troškova plaća zaposlenih u javnom sektoru. Uz to rasli su rashodi za kamate, ali u Financijama tvrde da su konsolidirali rashode smanjujući druge troškove za četiri milijarde kuna. Tvrde da je ušteda na materijalnim rashodima zasad 1,2 milijarde kuna.
U Ministarstvu financija podsjećaju i da su nizom mjera nastojali rasteretiti gospodarstvo, prebacujući porezno opterećenje s proizvodnje na potrošnju, zbog čega su znatno pale državna i osobna potrošnja, a kako su izostale najavljene investicije rezultat toga je novi pad BDP-a, koji će na kraju godine, procjenjuju, biti između 1,5 i 2 posto. (J. MARIĆ/Novi list)