Ako bi potražili "bolji život" izvan Hrvatske, najviše bi hrvatskih građana krenulo put Njemačke, a potom u Švicarsku i Austriju. Tek nakon ove tri europske države, Hrvati "obećanu zemlju" vide preko bare, u SAD-u, Kanadi i Australiji, a živjeli bi u čak 54 različite zemlje svijeta. Osim sedam posto njih koji ne bi nikud iz Hrvatske.
U terenskoj anketi koju je u listopadu prošle godine proveo tim GfK Centra za istraživanje tržišta na 1.000 ispitanika urbane populacije (u mjestima s više od 2.000 stanovnika), 13 posto njih izjasnilo se da bi živjelo u Njemačkoj, koja je najprivlačnija Slavoncima (22 posto), a najmanje Zagrepčanima (8 posto). Slijede Švicarska u koju bi otišlo 11 posto hrvatskih građana te Austrija u koju bi preselilo njih osam posto. Trećina ispitanih, dakle, ne bi dalje od Europe. Prekooceanske Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija plasirale su se od četvrtog do šestog mjesta, s tim da su SAD i Kanada prvi izbor za sedam posto hrvatskih građana, a Australija za pet posto njih.
Amerika je najzanimljivija avanturistima i najmlađoj populaciji - u dobnoj skupini od 15 do 19 godina "osvojila" je njih 16 posto, te 12 posto onih između 20 i 29 godina. Švicarska je izbor za one kojima je život neprestana borba, Njemačka za tradicionaliste, Austrija ljubitelje prirode, a Australija za ambiciozne realiste.
Za koga je Hrvatska poželjna druga domovina? Prije 13 godina Hrvatska je za skoro 30.000 inozemnih građana bila zemlja u kojoj su planirali svoju budućnost. Međutim, prema podacima Statističkog zavoda iz 2010. godine, za život u Hrvatskoj odlučilo se samo oko 5.000 stranih državljana.
Dvostruko više ih je te godine napustilo zemlju, a to su samo službeni podaci. S desetak tisuća iseljenika godišnje, od 1991. godine do danas lako se dođe do čitavog iseljenog grada od oko 400 tisuća stanovnika. (D. PALIBRK)