Odnos hrvatskih filmaša i "državne dalekovidnice" koja bi trebala poticati razvoj audiovizualne industrije u Hrvatskoj i dalje je daleko od blistavog, pa su hrvatski redatelji opet iznijeli puno zamjerki na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, te Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u hrvatskom Saboru. U prošloj godini HRT je odustao od programske suradnje s hrvatskim filmskim stvaralaštvom, odustavši od lokalnih koprodukcija, zamjerio je tako državnoj televiziji ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.
- Odustati od koprodukcija znači odreći se načela na kojem počiva europska audiovizualna djelatnost, što znači zakinuti pretplatnike, gledatelje i domaću kinematografiju jednim potezom, kazao je Hribar.
Filmaši i audiovizualna zajednica HRT-u zamjeraju i nepoštivanje autorskih prava u domeni plaćanja primjerene naknade, što je postalo problematično posljednje četiri godine od kad je HRT ukinuo tzv. klauzulu o reprizama – kako je to objasnio Antonio Nuić, aktualni predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja.
- Reprize su model financiranja djela koji je osmišljen jako davno i jako dobro. Naime, u proizvodnji se nema dovoljno novaca da se primjereno honorira autorski rad, ali se on uvećava upravo zbog repriziranja, a samim time će i redatelj biti primjereno nagrađen za svoj rad. To je naravno poticalo redatelje da rade bolje filmove zato jer bi time dolazili do iole suvislih honorara.
Zadnje četiri godine HRT je iz svoga pravilnika maknuo tu klauzulu, a u novim ugovorima uopće ne nudi mogućnost financijske naknade redatelju za ponovno prikazivanje djela, kazao je Nuić, a prenio HAVC u svom priopćenju za javnost u kojem se navodi i da HRT po trenutačnom cjeniku redatelju, primjerice, dokumentarnog filma do 60 minuta nudi honorar od 7.500 kuna bruto, što za tri mjeseca rada iznosi oko 2.500 kuna mjesečno. Takav cjenik, tvrdi Nuić, je s financijske strane ponižavajući, a s autorske strane neprihvatljiv.
Potpredsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja i ravnatelj Zagreb filma pojasnio je kako ignoriranje koprodukcija od strane HRT-a utječe na dječji i animirani program. HRT se, tvrdi tako Brešan, u ugovoru s Vladom obvezao da će kupovati strane igrane dječje serije, što Brešan naziva "ubijanjem hrvatskog jezika".
Animirani serijal za djecu koji se trenutno razvija u Zagreb filmu nije primjerice naručio HRT, nego RTL. Redatelj i producent Nenad Puhovski smatra pak da u HRT-u postoji sustavni problem razumijevanja i želje da se krene u koprodukcije, što "nije pitanje novca, nego volje da se razgovara o projektima".
Ravnateljica produkcije HRT-a Marija Nemčić, napominju iz HAVC-a, najavila je da se prvi okvirni sporazum o zajedničkoj suradnji HRT-a s HAVC-om i DHFR-om može očekivati prije 1. srpnja. (V. SIMIČEVIĆ/NL)