Na Hrvatskoj radioteleviziji uskoro bi mogla zaživjeti Politika informacijske sigurnosti od koje se novinarima javnog servisa s kojima smo razgovarali diže kosa na glavi. Naši sugovornici - napola u šali, a napola u zbilji - nazivaju je Big Brotherom javne kuće na Prisavlju.
U pitanju je dokument koji je potpisao glavni ravnatelj Goran Radman, a koji se bavi povjerljivošću informacija i sustava HRT-a. Politika informacijske sigurnosti, piše u dokumentu, "pokriva procese, politike i kontrole zaposlenih na HRT-u s ciljem zaštite informacija i sustava HRT-a od neovlaštenog pristupa i korištenja".
Također, preporučuje se uvođenje savjetnika za informacijsku sigurnost, koji bi bio direktno odgovoran glavnom ravnatelju Radmanu. Zaduženja bi mu, između ostalog, bila razvoj upravljanja i odražavanja informacijske sigurnosti te organizacija i provođenje internih kontrola informacijske sigurnosti.
Točka broj pet dokumenta koji je potpisao Radman naziva se "Zaštita od zaposlenika", a u njoj je navedeno da se "korisnici informacija mogu koristiti podatke samo za svrhe namijenjene od strane vlasnika", odnosno da "ne smiju otkriti podatke o neovlaštenim osobama bez dopuštenja vlasnika".
Naš sugovornik s HRT-a, koji se ne želi izlagati eventualnoj odmazdi rukovodstva, za predmetni dokument kaže: "Mislim da je to sramotno uvođenje špijuniranja i nadzora u kući. Posao novinara je da komunicira sa svim i svakim. Kako biste se vi osjećali da znate da u vašem poduzeću postoji osoba kojoj je dozvoljeno da nadzire vaš službeni e-mail? Neki zaposlenici već su se obratili svojim odvjetnicima i dostavili im na uvid ovaj dokument. Zovemo ga dokument o špijuniranju. Oni će u svakom trenutku moći vidjeti s kim smo mi i kad komunicirali. Taj dokument o špijuniranju nije ništa drugo nego zastrašivanje".
HRT: Nadziremo, ali to nije kršenje prava zaposlenika
Hrvatskoj radioteleviziji uputili smo nekoliko pitanja glede Politike informacijske sigurnosti. Pitali smo tako otvara li se njome mogućnost nadziranja službenih e-mailova zaposlenika. "Neće se raditi o kontinuiranom nadzoru. Na HRT-u smo više puta bili svjedoci neovlaštenog distribuiranja dokumenata u fazi izrade, koji su zbog svojeg stupnja nedovršenosti stvarali pogrešnu sliku u javnosti. Nažalost, svjedočili smo i distribuiranju dokumenata s oznakom poslovne tajne. Naglašavamo, ne radi se o kontinuiranom nadzoru", glasi odgovor.
Zanimao nas je i eventualni nadzor službenih telefona djelatnika HRT-a, odnosno traženje ispisa telefonskih poziva. "Ne. Neovlašteno prisluškivanje i snimanje telefonskih razgovora predstavlja kazneno djelo. Ispisi telefonskih poziva standardni su dio usluge koje HRT dobiva od svog davatelja usluge", glasi odgovor HRT-a. (L. TOMIČIĆ/NL)